Aktualnosti

PROFESOR LEJEUNE

Znanstveno nema rasprave – svaki pojedini život počinje samim trenutkom začeća Jérôme Lejeune, međunarodno priznati i poznati genetičar, bio je veliki borac za život. Jedan od njegovih najvećih talenata bila je sposobnost prenošenja vrlo kompleksnih istina i sadržaja na način koji je bio razumljiv svima koji su ga slušali. U nastavku možete pročitati dio razgovora s prof. Lejeunom o tome kada počinje ljudski život i koja je uloga majke tijekom trudnoće

Prof. Lejeune: Znanstveno nema rasprave - svaki pojedini život počinje samim trenutkom začeća

Jérôme Lejeune/Foto: Facebook


 

Prof. Jérôme Lejeune, međunarodno priznati i poznati genetičar, bio je veliki borac za život. Postao je slavan 1959. godine, kada je otkrio dodatni kromosom koji često rezultira mentalnom retardacijom i različitim tjelesnim problemima kod ljudi s Downovim sindromom. Prof. Jérôme Lejeune umro je od karcinoma na uskrsno jutro 1994. u Parizu u dobi od 67 godina. U nastavku možete pročitati dio razgovora s prof. Lejeuneom o tome kada počinje ljudski život i koja je uloga majke tijekom trudnoće.

 

Možemo li iz Vaših dokaza i nalaza zaključiti kako je znanstvena činjenica da svaki pojedini život počinje samim trenutkom začeća?

Ovo je vrlo dobro pitanje i moj odgovor je – DA. A razlog je sljedeći: kada bih rekao ne – tada ne bih mogao podučavati genetiku. Ovo pitanje se nikada ne postavlja osim kada želite ukloniti embrij. Nikada se stručnjaci za miševe, mačke ili krave ne pitaju u kojem trenutku miš, mačka ili krava počinju postojati. Svi oni znaju da oni počinju postojati odmah nakon oplodnje i oni tako podučavaju svoje studente. Ponavljam da se nitko tko radi s miševima ili kravama ili bilo kojim drugim živim sustavom neće pitati u kojem trenutku počinje živjeti mačka ili muha. Svatko zna da je to u trenutku oplodnje. To je slučaj samo onda kada se počinje pitati kakvo poštovanje zaslužuju ta nova, mala živa bića o čijem „početku” raspravljamo. Ali znanstveno nema rasprave. Početak je na početku. Nitko ne raspravlja o „mišofikaciji” miša.

Prof. Lejeune, je li dakle ispravno reći da je dijete ljudsko biće i ostaje ljudsko biće od trenutka oplodnje ili začeća pa sve do rođenja?

Koliko razumijem engleski jezik, kazati da je ljudsko biće jest ispravna definicija.

Genetska kombinacija ili genetski sastav djeteta je potpuno nov i u povijesti čovječanstva takav nikada nije proizveden

Dakle, nema nekog stadija u trudnoći nakon oplodnje kada ono odjednom postaje ljudsko biće?

To je vrlo očigledno, gospodine. Ako počnemo s jajašcem čimpanze, ako ne gledate na kromosome, kada se podijeli veoma je nalik moždini ljudskog bića. Ali svatko zna da se iz zametka čimpanze nikada neće pojaviti ljudsko biće. Od samog početka mi smo ili čimpanza ili čovjek i nikada čimpanza ne može postati čovjek, niti čovjek čimpanza.

Od trenutka oplodnje postoji li neki period u kojem je novo ljudsko biće, novi ljudski život, samo dio majke?

Mislim da ne. Jer se ono od majke genetski razlikuje od prvog trenutka oplodnje. Pola očeva naslijeđa prenosi se preko sperme, to jest, prenose se geni oca. Stoga dijete ima samo polovicu naslijeđa zajedničkog sa svojom majkom. I genetska kombinacija ili genetski sastav djeteta je potpuno nov i u povijesti čovječanstva takav nikada nije proizveden. Ovo se može lako izračunati. Stoga se ni u kojem periodu ono ne može smatrati dijelom majke.

To je potpuno individualan ljudski život koji je trenutno zatvoren i uključen u tijelo majke

Dakle, od trenutka oplodnje ono je potpuno odvojeno, individualno ljudsko biće?

Ne bih rekao kako je potpuno odvojeno biće. To je potpuno individualan ljudski život koji je trenutno zatvoren i uključen u tijelo majke. Nije se još odvojio od tijela majke, ali odgovorit ću preciznije. Tako je očigledno da nije samo dio svoje majke, da možete – iako kod ljudi trenutno još ne , ali, na primjer, kod krava – napraviti umjetnu oplodnju. Jajašce se izvadi iz tijela, pripremi se sperma i izvrši se umjetna oplodnja. Pazi se nekoliko dana dok se jajašce ne podijeli na nekoliko stanica i tada se ubaci u maternicu krave zamjenske majke i dobit ćete potpuno normalno tele koje nema ni jednu genetsku osobinu majke jer je majka u ovom slučaju samo zamjenska. Ovdje, dakle, imamo konačan i potpun eksperimentalni dokaz, doduše ne kod ljudi, već kod goveda, velikih sisavaca, da cijeli proces znači kako je novi život genetski potpuno neovisan o majci koja može biti ili prava biološka majka – što je, naravno, najbolje za ljudsko biće – ili eventualno zamjenska majka.

Ako bismo htjeli cijelu ovu stvar izraziti jednostavnim riječima, je li u redu reći kako nakon oplodnje majka zapravo omogućuje bebi dom sve do rođenja?

Rekao bih malo više nego samo dom. Rekao bih da ona zapravo omogućuje i pruža dom, njegu, ishranu i, nadam se, ljubav.

Tijekom normalne trudnoće čini se da signal, kemijski signal za prekid trudnoće, početak trudova i normalan porod dolazi od bebe

Došli smo do pitanja prehrane: možete li malo detaljnije objasniti kako majka prehranjuje dijete dok je ono u maternici?

To je vrlo složen sustav, ali prvi korak nije u rukama majke. U rukama je ovoga sićušnog ljudskog bića. Otprilike pet dana nakon oplodnje, mikroskopsko ljudsko biće tek milimetar u promjeru, šalje kemijsku poruku koja primorava žuto tijelo (corpus luetum) unutar jajašca na proizvodnju određenih hormona koji privremeno inhibiraju daljnji menstruacijski ciklus majke. Zapravo je beba ta koje „zabranjuje” menstruaciju i koja sve preuzima pod svoju kontrolu, ako mogu tako reći, i radi majci što god želi i činit će to i u buduće. Beba je zaista u stanju preuzeti kontrolu i vladati svojom sudbinom. Nešto kasnije ona će se ukopati unutar sluznice maternice i razviti neku vrstu „aparature” koju ne mogu bolje opisati ili usporediti doli s odijelom astronauta. Ova ‘oprema’ uspostavlja vezu s većim ‘ustrojem’ preko male pupčane vrpce. Manji ‘stroj’ ili organizam može uzeti hranjive tvari sa stijenke maternice preko posebnog respiratornog sustava. I upravo je sam plod taj koji izgrađuje ove izvanredne stvari, svoje izvanredno okruženje, ljusku, kapsulu, a majka samo omogućuje i pruža svojom krvlju sve hranjive tvari koje mogu proći kroz membrane kako bi nahranila bebu. Ali cijeli ustroj, rekao bih, cijela svemirska kapsula, izgrađena je od strane ploda.

Dakle, plod ima u velikoj mjeri kontrolu nad svojim okruženjem?

Ne u potpunosti, ali većinom da.

Je li plod onaj koji odlučuje kada će se roditi?

Koliko znamo izgleda da odlučuje. Ne u patološkim slučajevima kada majka ima nekih poteškoća, tako da se trudnoća mora ranije završiti. Ali tijekom normalne trudnoće čini se da signal, kemijski signal za prekid trudnoće, početak trudova i normalan porod dolazi od bebe. (…)

Najmanji ljudi; Autor: Robert L. Sassone; Nakladnik: Ustanova Kristofori

Nastavak razgovora s prof. Lejeuneom možete pročitati u knjizi „Najmanji ljudi“, autora Roberta L. Sassonea. Više o knjizi možete saznati ovdje. Dopuštenje izdavača za prenošenje ulomka vrijedi isključivo za portal Book.hr.

Knjigu po sniženoj cijeni od 21 umjesto 35 kuna možete nabaviti ovdje.

Posebna pogodnost! Besplatna poštarina za narudžbe iznad 200 kuna.

Prijavite se na naš newsletter i svaki tjedan primajte najvažnije i najzanimljivije tekstove na svoju e-mail adresu! Prijaviti se možete ovdje.

Komentirajte
Komentiraj
U komentarima je zabranjeno vrijeđanje na bilo kojoj osnovi. Komentari koji sadrže uvredljive poruke ili neprimjerene izraze bit će uklonjeni.

Reci što misliš

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Najčitanije

Na vrh