Foto: pathdoc, Shutterstock

Tjeskoba nije loša – do problema dolazi kada ona postane kronična

Sama po sebi anksioznost nije loša. Ona je mehanizam koji nam omogućava preživljavanje i pripravlja nas na reakciju da bismo se spasili od opasnosti. Kao psihološki odgovor, anksioznost nam pomaže opstati.

Problem je kada tjeskoba postane kronična. Dugoročna tjeskobnost i zabrinutost može nepovratno oštetiti tijelo i um. Neki od simptoma nekontrolirane anksioznosti jesu nemogućnost nadziranja osjećaja straha ili nesigurnosti, stalan osjećaj nelagode, nezadovoljstvo i stalan osjećaj umora, a fiziološki su simptomi pretjerano znojenje, vrtoglavica, napetost, grč mišića, snažno udaranje srca, nesanica, ubrzano disanje, tremor, suha usta, glavobolja, migrene i mučnine.

Koliko god to bilo čudno, anksioznost je postala velik problem u vremenu kad bi se očekivalo da ju ljudi više neće osjećati. Više nema potrebe za većinu nas da se branimo od divljih životinja ili da tražimo hranu na opasnim mjestima, borimo se mačem, jašemo na konju ili pak budemo izloženi prirodnim nepogodama u neodgovarajućim skloništima poput naših predaka, koji su se borili iz dana u dan za golo preživljavanje.

Budući da je anksioznost povezana s percepcijom, svaka strategija za njezino obuzdavanje mora biti psihološka. Ako se suočavate s tjeskobom, možda će vam trebati stručna pomoć. U međuvremenu možda vam pomognu ovi savjeti.

Prije svega – morate se odlučiti opustiti

Prestanite se žuriti i raditi više stvari istovremeno. Zastanite na trenutak. Odvojite deset minuta za sebe i pokušajte polagano i kontrolirano disati, misleći jedino na udisanje i izdisanje. Ako vam misli odlutaju, lagano ih vratite na ono što činite. Važno je ponekada usporiti i misliti na sebe.

Otkrijte što vas uznemirava

Otkrijte što vas uznemirava i potiče vašu tjeskobu, tako da to možete otkloniti ili barem nadzirati. Uzroci mogu biti subjektivni i objektivni. Ponekada anksioznost uzrokuje pretjerana želja za savršenstvom ili želja da nadziremo sve u životu. Perfekcionisti obično imaju problem s tjeskobnošću i kompulzivnošću. Uzroci mogu biti i objektivni, ako ostali na nas stavljaju prevelik pritisak ili previše zahtjeva.

Pravilno tumačite događaje i situacije, potičući pozitivne misli

Mislite pozitivno i komunicirajte koliko je god moguće s ljudima, ne bojeći se iznositi vlastite ideje. Nekad se osjećamo zabrinuti zbog nečega što je samo naša subjektivna interpretacija situacije. Razgovor o našim problemima i doživljavanju situacije zbog koje smo nesigurni otvara nas za prihvaćanje mogućnosti da smo možda krivo procijenili cijelu situaciju i da se opterećujemo bez razloga.

Usredotočite se samo na sadašnjost; smijte se nevažnim stvarima…

Uzmite vrijeme za analizu i promišljanje – ali nemojte pretjerati. Vrlo je važno da se usredotočite samo na sadašnjost i zaboravite prošlost. Moramo se naučiti smijati stvarima koje su nevažne. Zbijanje šala može biti dobra tehnika za oslobađanje od stresa, kao što vježba disanja može pomoći mozgu da se umiri.

Morate se naučiti isključiti i odmoriti

Zdrav san ključ je odmora mozga i tijela. To je dobar način da se postigne emocionalna ravnoteža i izbjegnu nezdrave napetosti (prijenos emocionalne boli na tijelo). Većina ljudi treba barem osam sati sna svake noći. Kratko drijemanje tijekom dana može također biti dobar način odmaranja.

Budite tjelesno aktivni, uzimajte vrijeme za sebe

Činite ono što volite i što vas opušta, posebice tjelesne vježbe, da biste potrošili energiju i oslobodili se stresa. Važno je da uzmete vrijeme za sebe, što znači da procijenite koje odgovornosti ovise o vama, a koje možete prepustiti drugima.

Jedite zdravo

Alkohol i kofein trebate potpuno smanjiti, jer njihovo korištenje s vremenom oštećuje mozak. Šećer i škrob mogu uzrokovati promjene raspoloženja, kao i pretilost i druge bolesti. Jedenje voća, povrća i hrane bogate mineralima, naročito magnezijem i kalijem, pomažu nam da nam tijelo bude svakodnevno u ravnoteži.

Budite svjesni doživljavanja svojih osjećaja

Naš osjećajni svijet blisko je povezan s razinom stresa. Zdrav i potpuno uravnotežen emocionalni život temelji se na afektivnoj sigurnosti: kada znamo da smo voljeni, osjećamo se puno bolje i stabilnije. Jačanje naših važnih afektivnih povezanosti može nam pomoći da nadziremo napetost u njezinim najintenzivnijim trenutcima, tvrdi neurologija.

Autor: Inma Alvarez (Aleteia.org)

Za Book.hr preveo Josip Sinjeri; odabrala A. P.

Preporučujemo knjigu „Jesi li stvarno dobro?“ autorice Debre Filete. Dopuštenje izdavača za prenošenje ulomka vrijedi isključivo za portal Book.hr. Knjigu je moguće kupiti putem webshopa naše Biblioteke Figulus ovdje.