Aktualnosti

SVETA TEREZIJA BENEDIKTA OD KRIŽA

Tko traži istinu, traži Boga bio toga svjestan ili ne Misao je ovo svete Edith Stein. „Bez obzira što nam se ponekad čini da je sve manje vjernosti vjeri i narodu, ne oslanjajmo se na vlastite procjene nego se usmjerimo na vlastito aktivno življenje onoga što želimo oko sebe vidjeti“, kaže autorica članka

Fotot: https://dowym.com/

Piše Nataša Štimac

Sveta Edith Stein istinski je primjer ženskog genija koji je kasnije definirao sveti Ivan Pavao II. i koji ju je i beatificirao i kanonizirao.

Edith u ranoj mladosti prestaje moliti, ali onda…

Zaštitnica je Europe. Rođena je 1891. godine u pobožnoj židovskoj obitelji kao najmlađe od 11 djece. S ranom smrću oca, njezina majka preuzima posao i odgoj na sebe. Edith u ranoj mladosti prestaje moliti. Rano ju zanimaju filozofija i ženska pitanja, ali ipak upisuje studij njemačkoga jezika i povijesti. Nakon nekoliko godina odlazi na drugo sveučilište da bi studirala pod mentorstvom tada poznatog filozofa Edmunda Husserla. Kao njegova učenica, a kasnije i asistentica, upoznaje i Maxa Schelera, najznačajnijeg predstavnika Husserlove fenomenološke škole. Scheler joj pozornost usmjerava na katoličanstvo.

Kao Husserlova asistentica doktorirala je na temu „O problemu empatije“. Danas neuroznanost potvrđuje njezine zaključke iz djela o empatiji

Početkom Prvog svjetskog rata, Stein se educira za sestrinstvo i usmjerava na pomoć vojnicima i prolazi teško razdoblje gledajući mlade kako umiru i njegujući oboljele od tifusa. Nakon nekoliko godina odlazi u Freiburg kao Husserlova asistentica gdje je doktorirala na temu „O problemu empatije“. Danas neuroznanost potvrđuje njezine zaključke iz djela o empatiji.

Sprijateljivši se s jednom udovicom svjedoči kako je u toj ženi vjere prvi put susrela Krista u misteriju križa. Napustivši mjesto asistentice, željela je postati sveučilišnom profesoricom, no to nije tada bilo omogućeno ženama. Počela je pisati članke o filozofskim temeljima psihologije, ali je čitala i Novi zavjet, Kierkegaarda i Duhovne vježbe svetog Ignacija.

Uzima autobiografiju svete Terezije Avilske i provodi cijelu noć čitajući je. Nakon čitanja rekla je sebi: ovo je istina. Obratila se…

U ljeto 1921. odlazi kod druge poznate Husserlove učenice Hedwig Conrad Martius koja se sa suprugom obratila na protestantizam. Tamo jedne večeri uzima autobiografiju svete Terezije Avilske i provodi cijelu noć čitajući je. Nakon čitanja rekla je sebi: ovo je istina. To je bio poznati trenutak njezina obraćenja. Iduće godine primila je sakrament krštenja te želi stupiti u red karmelićanki, no duhovnici joj savjetuju drugačije te idućih godina predaje njemački jezik i povijest u jednoj školi i počinje držati govore na temu ženskih pitanja. Često je posjećivala jedan benediktinski samostan i tamo crpila snagu za svoj rad i život u svijetu.

„…da Gospodin bude primljen od Svog naroda i da Njegovo Kraljevstvo dođe u slavi…“

Aktivnu i plodnu karijeru prekida nacizam. 1933. Stein se sastaje s prioricom karmelskog reda i zaključuje kako „nam ljudske aktivnosti ne mogu pomoći nego samo Kristovo trpljenje. Moja je želja u njemu sudjelovati.“ 1934. postaje sestra Terezija Benedikta od Križa. 1938. zbog rastućeg antisemitizma priorica ju potajno šalje u samostan u Nizozemsku. Tamo piše svoju oporuku: „Čak i sada prihvaćam smrt koju je Bog za mene pripravio u potpunoj podložnosti i s radošću zbog njegove svete volje za mene. Molim Gospodina da primi moj život i moju smrt… da Gospodin bude primljen od Svog naroda i da Njegovo Kraljevstvo dođe u slavi, za spas Njemačke i mir u svijetu.“

Nije se bojala svjedočiti svojim životom istinu i ostaviti sve za Njega

U tom samostanu dovršava i svoje posljednje djelo „Znanost Križa“, studiju o svetom Ivanu od Križa o 400. obljetnici njegova rođenja.

Terezija je uhićena u kolovozu 1942. Njezine posljednje riječi u samostanu bile su upućene njezinoj sestri Rosi koja je također kao obraćenica i karmelićanka živjela u tom samostanu: „Dođi, idemo za naš narod“.

9. kolovoza ubijena je u Auschwitzu zajedno sa svojom sestrom i ostalim uhićenima. Kada je proglašena blaženom 1987., papa Ivan Pavao II. ju je tom prilikom nazvao kćeri Izraela koja je ostala vjerna Raspetom Kristu i svom narodu.

Njezina otvorenost istini dovela ju je Istini i sposobnosti da primi milost mučeništva za Krista. Njezin odgoj i prošlost je u punini bio ostvaren u katoličanstvu, a sav rad predavala je u Božje ruke koji se njom služio na mnoge načine. Nije se bojala svjedočiti svojim životom istinu i ostaviti sve za Njega. Povodom njezine kanonizacije papa Ivan Pavao II. rekao je kako nas „ona uči da ljubav prema Kristu prolazi kroz patnju. Tko istinski ljubi…, prihvaća zajedništvo u patnji s ljubljenim.“

I premda se čini poput kratkog bljeska, takvi ljudi svojim svjedočanstvima ostavljaju trajan trag u povijesti i životima oko sebe

Živjela je istinu i hrabrost do kraja, što nam u današnje vrijeme sve više nedostaje, ali i bljeska poput ovih ljetnih munja tamo u ljudima u kojima te vrijednosti možemo naći (tekst prvotno objavljen u kolovozu 2023. godine; op. ur.). I premda se čini poput kratkog bljeska, takvi ljudi svojim svjedočanstvima ostavljaju trajan trag u povijesti i životima oko sebe. Bez obzira što nam se ponekad čini da je sve manje vjernosti vjeri i narodu, ne oslanjajmo se na vlastite procjene nego se usmjerimo na vlastito aktivno življenje onoga što želimo oko sebe vidjeti. Puno je toga što možemo učiti od svete Edith Stein, a neka njezina djela dostupna su nam i na hrvatskom jeziku.

Molimo danas za Editin zagovor da nam izmoli milost vjere i ustrajnosti u patnji i življenju za Krista, što je oblikovalo njezin identitet i mučeništvo.

Prijavite se na naš newsletter i svaki tjedan primajte najvažnije i najzanimljivije tekstove na svoju e-mail adresu! Prijaviti se možete ovdje.

Najčitanije

Na vrh