Intervju

INTERVJU (II. DIO)

Fra Petar Ljubičić: Gospina ukazanja u Međugorju su velik dar neba Donosimo nastavak velikog intervjua s fra Petrom Ljubičićem, povodom 40. obljetnice ukazanja u Međugorju. Njemu je povjereno da otkrije međugorske tajne...

Fra Petar Ljubičić: Gospina ukazanja u Međugorju su velik dar neba

Brdo Ukazanja u Međugorju/ foto: Shutterstock

 

Tko je Ona i u čemu je njena veličina

Što nam možete reći o Blaženoj Djevici Mariji. Tko je ona i u čemu je njena veličina?

Blažena Djevica Marija najljepša je i najdraža Žena svijeta. Najveća Majka i najčistija Djevica. Najblagoslovljenija od svih žena. Nje se nikada nije grijeh dotaknuo. Začeta je u milosti, slobodna od svake sjene grijeha. Bezgrješnost je očuvala i blaženom postala. Njena bezgrješna čistoća prosijava milošću…

Sveti Joakim i Ana darovali su joj zemaljski život nakon dugih godina posta i molitve. A sam Bog – Otac, Sin i Duh Sveti – darova joj u tom prvom trenu dušu prepunu milosti, obilje Božje ljubavi.

Bog je Mariju od vječnosti odabrao po ljepoti duše i plemenitosti srca, po krasoti same milosti. Bila je sveta: puna Boga, puna dobrote, ljubavi i poniznosti… I nitko tako nije Bogu mio kao ona. Bila je potpuno otvorena Bogu, predana njegovoj volji, slobodna da se Njemu daruje u ljubavi. Ljubila je Gospodina i služila mu svim silama.

Marija je obećana kao nova nada boljega svijeta u samim prapočecima ljudske povijesti. Onoga nesretnoga dana, kad su naši praroditelji sagriješili (učinili istočni grijeh), istoga trena su izgubili sebi i svima nama neizmjerno bogatstvo: milost Božju – njegovu ljubav, nevinost duše, svetost, sreću, mir… Došlo je poslije bezbroj nevolja i patnja na svijet, a poradi grijeha jednoga čovjeka.

Svemoćna zagovornica

Ona je velikodušnim potpunim predanjem darovala svoje srce Bogu, pa je on zato mogao upotrijebiti cijelo njezino biće za početak boljega svijeta. Ona je stavila svoj život Bogu na raspolaganje i u potpunosti prihvatila Božji plan spasenja. Nije pitala što će joj budućnost donijeti, nego što Bog sada od nje traži. Nije pitala što drugi rade, nego što ona ima učiniti.

Blažena Djevica Marija je svemoćna zagovornica naša kod svog Sina, jer nas ona zagovara kao njegova majka.

Marija je Majka Božja, majka cijele Crkve, naša majka i majka svakog pojedinca. Marija, dakle, kao duhovna Majka ljudi i posrednica svih milosti u vrhunaravnom redu, vrši ulogu Majke čitavoga čovječanstva.

Na Brdu Ukazanja u Međugorju/ foto: Shutterstock

 

Majka i posrednica između Neba i Zemlje

Za Mariju kažemo da je Majka i posrednica između Neba i Zemlje…

Marija je bila i ostala Majka i Posrednica između Neba i Zemlje. Između svoga Sina i cijeloga čovječanstva. Ona je nama uvijek siguran put do Boga. Ona je bila i ostala naša svemoćna zagovornica kod svoga Sina, jer nas zagovara kao njegova Majka. Zato je Marija nada svih koji očajavaju, utjeha svih žalosnih, zdravlje svih bolesnih i nemoćnih i pomoćnica svih grješnika. Ona je suspasiteljica svih kršćana.

Sveti Bernard izražava se slikovito: Krist je izvor duhovnoga života, veli on, ali životvorna voda iz tog izvora ne teče do nas izravno nego kroz Mariju koju je anđeo nazvao „punom milosti“. Bog je Mariju obasuo tolikom i takvom puninom duhovnih dobara da nam svako dobro dolazi po Mariji. Može se s pravom reći: Kao što se dan ne može zamisliti bez sunca, tako se ni ovaj svijet ne može zamisliti bez Marije, te sjajne zvijezde mora. Marija je Majka Božja, Majka cijele Crkve, naša Majka i Majka svakoga pojedinca.

Ona je ogledalo Božje ljubavi za ljude

Marija nam je uzor u vjeri, ljubavi i molitvi. Kažite nam nešto i o tome.

Ako je Bog htio da sve dobivamo preko Marijinih ruku, trebalo bi je onda što više častiti i štovati. Ali kako i na koji način štovati Mariju? Naša marijanska pobožnost može biti raznolika.

Ponajprije, mi Mariju ne častimo kao Boga. Ona je samo stvorenje, iako najodličnije Božje stvorenje i to snagom Božje odluke i milosti. Sve što je na Mariji dostojno štovanja, jest Božje djelo na njoj. Ona je ogledalo Božje ljubavi za ljude. Stoga nju štujemo, a Bogu se klanjamo. Ne klanjamo se Mariji, jer samo se Bogu treba klanjati i njemu jedinome služiti, stoji u Svetom pismu. Mariju častimo, a Bogu se u njoj divimo i samo njemu klanjamo.

„Marija je Isusova majka. Ona je Bogorodica, a to znači da je rodila Isusa ne samo kao čovjeka nego i kao Boga. Ona je rodila čitavu osobu Bogočovjeka Isusa Krista. Časteći zato Mariju častimo je kao onu koja je obdarena Božjim milostima, i u čijoj je utrobi Isus postao čovjekom.

Nositeljica osobne Božje riječi – Sina Božjega

Ako nam je Božja riječ tako dragocjena da je s poštovanjem i čašću govorimo, nosimo, čitamo i razmatramo, onda je i Marija, poput te ljudske svetopisamske riječi, nositeljica osobne Božje riječi – Sina Božjega.

Ako se s poštovanjem odnosimo prema svetim vjernicima, onda osobito poštovanje zaslužuje Majka Božja. Prezirati nju, znači prezirati Boga koji ju je izabrao da bude majkom Sina Božjega. Nju štovati znači slaviti i častiti Božje djelo i Božju prisutnost u Mariji.“ (dr. Tomislav Ivančić)

Marija je moćna naša zagovornica. Zato je častimo i zazivamo za pomoć. Od Marije ne tražimo da nam nešto daruje, nego da nas zagovara kod Boga. Mariju molimo, kao moćnu zagovornicu, da za nas moli i isprosi nam milost od Boga.

Od Marije učimo kako vjerovati, moliti…

Prvi je način, kad častimo Mariju kao primjer našoj vjeri, molitvi i ljubavi. Učimo od Marije kako bi trebalo vjerovati. Za Mariju je vjera čin potpunoga predanja i povjerenja u Boga. Sjetimo se samo događaja Navještenja! Marija ne zna točno kako će postati majkom, ali ona ima riječ anđelovu i vjeruje, daje se posvema na raspolaganje Božjoj volji. Ona govori velike blažene riječi: „Evo mene službenice Gospodnje, neka mi bude po riječi Tvojoj!“ (Lk 1,38).

Gledajmo Mariju kao uzor molitve. Njen život je bio trajna molitva. Ona moli srcem, s ljubavlju. Zdušno. Tako i nas uči. To znači potpuno se otvoriti Bogu i dati mu prvo mjesto u svom životu. Njemu sve predati u potpunom povjerenju. Imati toliko pouzdanje u Njega i od Njega se svemu dobrome nadati. Najbolji nam je primjer njezin Magnifikat, ushićeni kliktaj slobodne i radosne duše. Hvalospjev počinje hvalom Bogu što je Mariju učinio sudionicom u spasenju. Vrhunac je u slavljenju veličanstvenih Božjih djela oko spasenja Božjega izabranog naroda. Hvalospjev obuhvaća spasenje svih ljudi. Ono je počelo s Božjim utjelovljenjem i nastavlja se dalje…

Nadalje: Marija je uzor našoj pripravnoj i dobrohotnoj ljubavi. Događaj u Kani to nam svjedoči. Zajedno s Isusom bila je Marija na svadbi u Kani Galilejskoj! Zaručnici su se našli u velikoj nevolji. Nestalo im je vina. Gospa je to primijetila i rekla Isusu, da nemaju vina. Isus je oko 600 litara vode pretvorio u dobro vino. To je bilo Isusovo prvo čudo. Tim prvim znamenjem pokazao je Isus da je pravi Bog i da može sve. Tako je objavio svoju slavu i Oca svoga. Učenici su još više povjerovali u njega.

Mariju štujemo i radi svih milosti kojima ju je Bog obasuo. Svako ispravno štovanje Marijino upravljeno je, konačno, na Boga od kojega i Marija prima svu svoju vrijednost. I kad je Bog posljednji cilj, naša je pobožnost prava.

Konačno mi štujemo Mariju, kad je gledamo kao prototip i velik znak otkupljenoga čovječanstva. U njoj otkrivamo kako bi trebao teći naš život, kakav plan ima Bog s nama, sa svakim vjernikom.

Marija je uznesena na nebo!

Marija je dušom i tijelom uznesena na nebo…

Da! Marija je uznesena na nebo! To znači: Marija je sva i potpuno spašena i uzvišena. Ona je postigla svoju sreću, radost i puninu u Bogu. Kako ova punina izgleda, još ne znamo. Kad dođemo u raj, to ćemo, ako Bog da, iskusiti. Za to se isplati vjerovati, moliti i živjeti.

Tko god voli Isusa, taj će zavoljeti i Mariju. Tko se pak obrati Mariji, bit će doveden k Isusu. U Njemu i po Njemu ona je Kraljica svijeta.

Isus nas je sam potaknuo da Mariju molimo i da, s pouzdanjem u njezinu ljubav vjerujemo Bogu. Na križu je, govoreći učeniku Ivanu, kao svoju oporuku izrekao: „Evo ti majke!“ A majci je rekao: „Ženo, evo ti sina!“ (usp. Iv 19,26) Crkva je to shvatila ne samo u tom smislu, da je Ivanu predana Isusova majka i Ivan njoj, nego da se to odnosi na svakoga vjernika. Od tada Marija je preuzela veliku zadaću. Mi smo svi postali njezina djeca: sinovi i kćeri.

Četiri dogme o Mariji

O Isusovoj majci Mariji, Crkva je tijekom svoje povijesti definirala četiri dogme. To su istine da je Marija: Bogorodica, vazda Djevica, bezgrješno začeta, te dušom i tijelom na nebo uznesena.

Sve dogme o Mariji zapravo su u funkciji vjere u Isusa, te osvjetljuju Kristovo otajstvo. Vjera o Mariji je kristocentrična. Sadržaj tih istina, osobito četvrte, osvjetljuje otajstvo Crkve, tako da je na svoj način vjera u Mariju i ekleziocentrična.

Sva povijesna i aktualna veličina Marijina sastoji se i odražava u njezinu osobnom odnosu prema Bogu Trojstvenom: Ocu na čiji je poziv odgovorila „Neka mi bude po Tvojoj riječi“, Duhu Svetome po kome je surađujući s njim začela i postala Bogorodica te Isusu Kristu, za kojega, s kojim i po kojem je živjela.

Brdo Križevac/ foto: Shutterstock

 

Velik dar neba

Gospina ukazanja u Međugorju su velik dar neba.

Ukazanja Majke Božje uvijek su bila znak majčinske brige za svoju djecu. Ona su jamstvo velike ljubavi Nebeske Majke. Ona pokazuju kolika je dobrota majke prema djeci koja se nalaze u ovoj suznoj dolini.

Na upit vidjelaca zašto je došla k nama, Gospa je odgovorila: „Vidim da su ljudi, moja djeca, u velikim nevoljama iz kojih sami ne mogu izići pa sam došla pomoći im!“ Ona nam, dakle, želi pokazati siguran put k vječnoj sreći.

Gospa se ukazuje tamo gdje je najveća potreba, velika nevolja… Ona dolazi kao pomoćnica i moćna zagovornica, da nam kao majka pomogne. Dolazi kao Majka kako bi nas probudila u vjeri i podsjetila na evanđeoske istine koje su neprolazne i uvijek ostaju aktualne.

Gospina ukazanja u međugorskoj župi, koja traju već skoro četrdeset godina, velik su dar Neba. Ne samo župljanima ove župe nego i našemu hrvatskom narodu i čitavom svijetu. To je velika i gotovo neponovljiva milost za sve ljude. Jer, nikad i nigdje u povijesti ljudskoga roda nije bilo ovakvih ukazanja i nisu trajala ovoliko dugo, iako se Gospa ukazivala na tisuće puta.

Zar nije i to silno jamstvo velike i neizmjerne ljubavi dobroga Boga i naše Majke prema današnjem čovječanstvu?

Zar ne bi bila golema i neprocjenjiva šteta za sve nas oglušiti se o taj hitni i žurni zov Neba i Majke? Ne poslušati ono što ona traži od nas?!

I sveti Ivan Pavao II. je vrlo štovao i rado govorio o Gospi. Godinu 1987. proglasio je Marijinom godinom.

Sveti Ivan Pavao II., Marijin Papa, nadahnut Duhom Svetim, proglasio je 1987. Marijinom godinom. 26. srpnja 1987. govorio je u Castel Gandolfu o fatimskoj poruci. Pripomenuo je da Crkva slavi 70. obljetnicu fatimskih ukazanja. Rekao je da je Crkva prihvatila fatimsku poruku, poglavito zato što je ustanovila da je ta poruka sukladna nauku Kristova Evanđelja: „Srce je fatimske poruke poziv na obraćenje i na molitvu, a to je upravo najusrdniji Kristov poziv u Evanđelju. Marija, naša nebeska Majka“, veli Papa, „došla je potresti savjesti, prosvijetliti nas u pogledu pravoga smisla života, potaknuti nas na obraćenje i duhovni žar, zapaliti u našim srcima ljubav prema Bogu i bližnjemu. Marija nam je došla u pomoć.“ Jer, na žalost, mnogi ne žele prihvatiti poziv Sina Božjega na povratak u dom Očev. „Iz fatimskoga svetišta“, nastavio je Papa, „Marija i danas ponavlja svoj žurni materinski poziv na obraćenje istini i milosti, na sakramentalni život, osobito na sakramente pomirenja i euharistije. Na pobožnost njezinu Presvetom Srcu, u duhu žrtve. „SIušajmo Glas Marijin! Neka ga sluša cijela Crkva, neka ga sluša cijelo čovječanstvo. Jer, Marija hoće samo vječni spas ljudi i naroda, po naumu Providnosti Božje” (Usp. Glas Koncila., 9. kol. 1987., br. 32/87).

Što sadrže Gospine poruke

Što je Gospa rekla onih prvih dana? Koje poruke su bile?

Prva Gospina poruka bila je: Mir: To je rekla već trećega dana: „MIR, MIR, MIR NEKA BUDE! Mir mora zavladati između čovjeka i Boga, a i između ljudi!”

Vjera je druga Gospina poruka. Bez nje nije moguće doći do mira.

Obraćenje je jednako česta poruka. Potrebno je očistiti srce, promijeniti život… Bez radikalne promjene u srcu i njegova obraćenja nema mira…

Molitva: Počevši od petog dana Gospa svakodnevno preporučuje molitvu srcem, tj. s ljubavlju…

Post Gospa preporuča već od šestog dana. On stoji u službi vjere.

Njim provjeravamo, potvrđujemo i osiguravamo svoju vlast nad sobom.

Iz Gospinih poruka jasno izlaz da je MIR najveće dobro, a da su vjera, obraćenje, molitva i post jedini uvjeti kako se on može postići.

„Neka čvrsto vjeruju i neka narodu pomognu vjerovati!“

Trećega dana ukazanja vidioci su pitali Gospu kako joj je ime, da znaju drugima kazati tko je ona. Odgovorila je: „Ja sam Blažena Djevica Marija!“

Na moje osobno inzistiranje, vidioci su upitali Gospu kako se ona ovdje predstavlja. Odgovor je stigao: „Ja sam Kraljica Mira!“

Kad je vidiocima postalo jasno tko je ona i tko je u njezinu naručju, upitali su je: „Gospe moja, što želiš od nas?“ Odgovorila je: „Vjeru!“

Potom je slijedilo drugo pitanje vidjelaca: „Gospe moja, što želiš od naših svećenika?“ Odgovorila je: „Neka čvrsto vjeruju i neka narodu pomognu vjerovati!“

Zatim su je vidioci nastavili pitati: „Što želiš od ovoga naroda?“ Opet je odgovorila: „Da čvrsto vjeruju!“ Na sva tri pitanja isti odgovor. On vrijedi za sve nas, za sve ljude.

Petoga dana navečer iza Svete Mise s jednim sam svećenikom posjetio Vicku i Ivanku. Moj kolega je pitao: „Jeste vi vidjeli Gospu?“ Odgovorile su u jedan glas: „Da, vidjele smo!“ On je nastavio: „Ivanka, je li Gospa tako lijepa kao ti?“ Ona je odgovorila: „E moj velečasni, kad biste vi vidjeli Gospu, poželjeli biste odmah umrijeti, pa je ponovno vidjeti!“

Vjerujte u Boga i to čvrsto

Sigurno ćete o svakoj poruci govoriti u sljedećim razmišljanjima, sada nam ukratko nešto recite o ovim glavnim porukama.

Vjerujte u Boga i to čvrsto. Imajte potpuno povjerenje u moga Sina Isusa. Posve se njemu predajte. Iskusit ćete kako je Bog dobar i milosrdan i kako vam daje snagu za život.

Sama Gospa veli da je došla „probuditi vjeru svakoga vjernika“ (30. travnja 1984.)

Vjera je izraz pouzdanja i povjerenja. Vjerom prianjamo uz Boga i vjerujemo da nas on vodi u sve dane našega života i kroz sve poteškoće. Vjerovati znači osloniti se potpuno na Boga i s njim uvijek računati, njemu posve povjeriti svoj život.

Vjerovati u Boga znači čitava sebe slobodno Bogu izručiti, stavljajući mu na raspolaganje potpuno i odano služenje uma, srca i volje. Tko se tako Bogu prepusti, dopušta da Božja volja uđe u njega pa počne donositi prave plodove. Vjera je nezasluženi dar, milost Božja.

Činom vjere u nas ulazi snaga Božja, njegov Duh koji nas osposobljuje da činimo djela Božja. Po vjeri Bog stanuje u našem srcu i mi se osjećamo radosni, sretni i spašeni.

Gospa je došla naučiti nas kako ćemo čvrsto i predano vjerovati. Skrenula nam je pozornost kako se dar vjere neće održati bez našega vlastitoga truda i napora. To je, istina, nezasluženi dar, za koji se treba svim bićem boriti i njegovati ga da bismo ga sačuvali.

Da bismo svoju vjeru sačuvali i u vjeri stalno rasli, Gospa nam je preporučila svakodnevnu hranu: molitvu! Posebice Svetu Misu, molitvu krunice, klanjanje Isusu u Presvetom Sakramentu, češće primanje svetih sakramenata, čitanje Svetoga pisma…

„Draga djeco, otvorite srca Duhu Svetom“

„Kad ste daleko od Boga, ne možete primiti milosti, jer ih ne tražite čvrstom vjerom. Ja iz dana u dan molim za vas i želim vas sve više i više približiti Bogu. A ne mogu, ako vi to ne želite. Zato, draga djeco, stavite svoj život u Božje ruke.“ (25. siječnja 1988.).

„Dječice, vjerujte i molite da vam Otac umnoži vjeru. A onda tražite što vam je potrebno. Ja sam s vama. Radujem se vašem obraćenju.“ (25. travnja 1988.).

Majčinski brižni poziv na molitvu i otvaranje Duhu Svetom posebice jača i učvršćuje vjeru: „Draga djeco, ovih dana posebno vas pozivam da otvorite srca Duhu Svetom. Osobito ovih dana Duh Sveti djeluje preko vas. Otvorite srca i predajte svoj život Isusu, da on djeluje preko vaših srdaca i učvrsti vas u vjeri.“ (23. svibnja 1985.).

Na Brdu Ukazanja u Međugorju/ foto: Shutterstock

 

Žive vjere nema bez svakodnevnoga obraćenja

Obratite se, tj. promijenite se, izmirite se s Bogom, s braćom i sestrama i sami sa sobom. Drugim riječima: odrecite se grijeha, prestanite griješiti i darujte Bogu prvo mjesto u svom životu. To moramo činiti neumorno svaki dan.

Žive i osvjedočene vjere nema bez svakodnevnoga obraćenja. Obraćenje je milost kojom Boga spoznajemo i postajemo svjesni njegove ljubavi i onoga plana koji ima s nama.

Obratiti se znači imati iskustvo da Bog postoji i uvijek biti ponizan pred njim, priznati mu svoje grijehe u skrušenoj ispovijedi i kajati se zbog njih.

Obratiti se znači živjeti novim životom, u novom svjetlu gledati sve i mijenjati sebe i pomagati i drugima da budu drukčiji. To sve čini milost kojoj se čovjek otvorio i s kojom živi.

Obraćati se znači svaki dan sve više bivati iskreniji i pravedniji, pošteniji i savršeniji. To je zadaća čitavoga našeg života.

Što znači moliti srcem

Recite nešto ukratko i o molitvi srcem!!!

Molite, molite, molite! I to srcem, s ljubavlju, čitavim bićem, da biste se svaki dan mogli obraćati i da biste u vjeri neprestano rasli. Na to nas blago, majčinski poziva Velika Majka.

Molitva je srce i duša naše vjere, obraćenja i mira.

Moliti treba srcem. Tako nas Gospa uči već blizu 40 godina, 14 500 dana. Što to znači? Ne moliti iz običaja i navike!

Moliti srcem znači prije svega moliti s ljubavlju. Zdušno. To znači moliti čitavim svojim bićem: tijelom i dušom, čista srca.

To znači potpuno se otvoriti Bogu. Njemu dati prvo mjesto u svomu životu. Njemu se predati u potpunom predanju. Imati toliko pouzdanje u Njega i od Njega se svemu dobrome nadati. To znači moliti sabrano i ponizno, predano i pouzdano, postojano i pobožno.

Prema Gospinim uputama i porukama, moliti srcem znači doživjeti molitvu kao susret s Bogom. To znači sjediniti se tako s Isusom te osjetiti i iskusiti ljepotu i veličinu milosti koju nam Bog daruje. To isto tako znači i primiti velike milosti. Moliti srcem, znači dopustiti Bogu da on ukloni sve zapreke i da molitva prevlada našim srcima u svakom trenutku. Ovih nekoliko poruka to nam zorno pokazuje:

„Draga djeco! Pozivam vas na iskrenu molitvu srcem, da svaka vaša molitva bude susret s Bogom. U svomu radu i svagdanjem životu stavite Boga na prvo mjesto!“ (25. prosinca 1987.)

Molitva je dar Božji kojim čovjek čezne biti s Bogom, s njim prijateljevati, s njim se sjediniti. Gospa će reći: „Budite svjesni, ljubljeni moji, da sam ja vaša Majka i da sam došla na zemlju da vas učim iz ljubavi slušati, iz ljubavi moliti!“

Molitva nam pomaže doživjeti Božju ljubav. I zato Gospa želi da nam molitva postane život.

Post je vrlo važan u duhovnom životu…

Postite, tj. činite pokoru, znajte se odricati, žrtvovati za svoje dobro, za svoje spasenje i za spasenje braće i sestara.

Post je dar, milost koju svaki čovjek može primiti od Boga. On je bio i ostao najsigurnija pomoć čovjeku da nađe mir srca, mir svoje obitelji, da se oslobodi svih ovisnosti i svakoga robovanja.

Crkva je uvijek cijenila post i tražila od svojih vjernika da postom i molitvom čiste i posvećuju svoje duše, te tako iščekuju ponovni dolazak Gospodinov.

Post je uistinu ona žarka i usrdna molitva kojom se čovjek pred Bogom priznaje grješnikom. Žrtvujući se i odričući se nečega što mu je drago, traži od Boga oproštenje i pomoć.

Post je uvijek shvaćan kao najsigurnije sredstvo da se čovjek vrati k Bogu od kojega je odlutao.

Sveti Petar Krizolog kaže: „Post kroti bujicu govora, stišava nemir, čuva posluh, umiruje san, ozdravlja tijelo, zadovoljava dušu.“

Post nam pomaže suočiti se sa samim sobom. Sa svim svojim tamnim stranama: manama, nedostacima, promašajima, grješnim zahtjevima i prohtjevima. Post je iskušano sredstvo u borbi za čistoću srca.

Post nam pomaže da uvijek živimo u Božjoj nazočnosti i njime dajemo zadovoljštinu za grijehe i uvrede koje smo nanijeli Bogu i bližnjemu.

Gospa nam preporučuje mjesečnu svetu ispovijed i što češću svetu Pričest. Žarka joj je želja da nam Sveta Misa bude život. To je najveća i najuzvišenija molitva naše vjere.

Djevice Marijo, pomozi nam!

Gospe, Majko Božja, Majko mira i ljubavi,

Majko prečista i naša moćna zagovornice,

Ti si došla k nama svojoj djeci, da nam

u ovoj suznoj dolini pomogneš.

 

Žarko Te, Majko, molimo, pomozi nam

kako bismo Ti bili što sličniji!

Pomozi nam tako čvrsto vjerovati u Boga

kao što si Ti vjerovala. Ti si imala potpuno

pouzdanje u Boga i nisi nikada sumnjala.

 

Pomozi nam Boga ljubiti kao Ti.

Pomozi nam Boga slušati kao što si Ti slušala.

Pomozi nam biti strpljivima i volju Božju prihvatiti

i radosna je srca u potpunosti ispuniti.

Pomozi nam da budemo čvrsti i kada nam

je teško i kada nešto ne razumijemo.

 

Pomozi nam tako živjeti da sve činimo

na veću slavu Božju i svoje spasenje.

Draga Majko, moli s nama i za nas, vodi nas

sigurnom rukom u raj, da zajedno s Tobom

Boga hvalimo i slavimo u sve vijeke vjekova.

Amen.

Propustili ste prvi dio intervju s fra Petrom Ljubičićem? Pročitajte OVDJE

Prijavite se na naš newsletter i svaki tjedan primajte najvažnije i najzanimljivije tekstove na svoju e-mail adresu! Prijaviti se možete ovdje.

Komentirajte

Najčitanije

Na vrh