Foto: Unsplash,  Ainara Oto

Vjerujem da ćete se složiti kako ćemo se, u pravilu, radije zaustaviti i porazgovarati s osobom koja lako nalazi povod za smijeh nego s cmizdravcem koji uvijek ima razloga za još malo jadikovanja.

Slično je i u svakodnevnoj komunikaciji. Možemo se našaliti podcjenjujući nekoga, a možemo i komplimentirajući nekoga. Pogodite tko je ugodnije društvo i razmislite, možete li i vi inteligentno glorificirati sugovornika pa ga time nasmijati ili je nužan podrugljivi komentar?

Humorom možemo promijeniti i tijek razgovora, kada vidimo da ne ide u najboljem smjeru, kao u sljedećem primjeru bračne terapije:

Jednom prilikom, u žaru svađe tijekom terapije, klijent se požalio kako supruga ni kuhinju ne drži baš najurednijom. Ona se zabezeknula pa nastavila kako i on prlja suđe, a da su kvake i dalje labave na vratima, a šteker već godinu dana visi iz zida. Vrlo spretno se nadovezao kako će u njihovoj kuhinji uskoro biti i zoološki vrt, a ona se snašla da se već jedna mačketina, odmah po ulasku u kuću, baca na kauč s kojeg se ostatak dana ne miče! Atmosfera, koja samo što nije došla do usijanja, biva najednom prekinuta. Bacio bih se ja na rasnu panteru, da nema tako oštre kandže, primijetio je suprug gledajući ispred sebe. Ona je jedva suzdržala smijeh, okrenula očima pa odgovorila kako je samo pokušava smekšati i da se neće tako lako izvući … napetost je brzo popuštala, daljnji tok komunikacije bio je puno mirniji, a kompromis na pomolu.

kada želimo nekome pomoći prijateljskim razgovorom, možemo koristiti humor unatoč kriznoj situaciji

U psihoterapiji, a tako i kada želimo nekome pomoći prijateljskim razgovorom, možemo koristiti humor unatoč kriznoj situaciji. I dobro ga je upotrijebiti kada god se ukaže prilika. Shrvanu prijateljicu, koju je napustio partner, možete upitati, kakvo je uopće trenutno ljubavno tržište, bi li „pala“, od mnoštva bračnih ponuda, platforma KatSus-a, ako bi aktivirala svoj profil tamo?! Ili prijatelja koji je ostao bez posla možemo izazvati da napokon udovolji svojoj ženi koja voli ples i upiše bachatu (jer bi učenje klasičnog plesa bio trivijalan izazov) sada kada ima puno vremena i nema volju pisati i slati životopise, pa da barem učini nešto korisno? Obično takvi poticaji nasmiju i motiviraju na konkretne korake.

Kada klijenti imaju problem s prihvaćanjem sebe, obično preporučim razmatranje nekog biblijskog ulomka ili psalma uz sokratovski dijalog, je li uopće istina to što piše tamo u Bibliji i može li se vjerovati Božjoj riječi? Zbunjen pogled se u pravilu pretvara u nasmijani, a onda slijedi osobna borba, dan po dan.

Učinci humora na emocionalno zdravlje

Humor ima pozitivne višestruke učinke na naše emocionalno zdravlje jer:
• olakšava stres i tugu: kroz smijeh se oslobađaju endorfini i dopamin, neurotransmiteri koji poboljšavaju raspoloženje i osjećaj zadovoljstva. Oni nam pomažu u smanjenju tuge i depresije, a povećava se otpornost na stres.
• preuveličavanjem i ismijavanjem situacije umanjujemo važnost problema i hiperfokusiranost na problem.
• pomaže u pronalaženju smisla jer sagledavamo stvari iz drugačijeg kuta i pronalazimo neke nove načine razmišljanja o vlastitoj patnji
• pomaže u suočavanju s teškim emocijama što olakšava proces ozdravljenja

Pacijent bez noge

Izvrstan primjer primjene humora u terapiji dao nam je i Viktor Frankl. Nekom prilikom susreo je pacijenta kojem je bilo amputirano pola noge. Zbog novonastale situacije i jakih bolova te straha da više neće moći raditi svoj posao pao je u depresiju i nije više imao volju za ustajanjem iz kreveta. Na Franklov zahtjev, pacijent je klimavo koračao ispred njega žaleći se, neka sada vidi kako je on bogalj, kako više neće moći raditi normalan posao; a ovaj mu krajnje ozbiljan dobaci, gledajte, ako ste se uistinu planirali profesionalno baviti trčanjem maratona, zaista vam neće biti lako. Pacijent, iznenađen njegovom opaskom, unatoč vlastitom stavu žrtve i beznačajnosti, od srca se nasmijao. Njegov se stav od tog trenutka potpuno promijenio, nastavio je s terapijom ne zato što je postala lakša nego zato što je njegov pogled prestao biti usmjeren u ono što ne može već u more mogućnosti koje može.

Strahovi i fobije  – pregršt prilika za smijeh

A fobije i strahovi? Tu je tek pregršt prilika za smijeh. Tko ne bi htio biti svjetski poznati šampion u padanju u nesvijest prilikom javnog nastupa? Barem zbog bogatih sponzorstava. Zašto prvak? Pa jednom ste pri padu slomili pult govornice, drugi puta iščupali mikrofon, treći puta ste pali na 90 godišnjeg laureata, počasnog gosta, koji je završio na hitnoj jer ste mu iščašili kuk, a zadnji puta na sklopku protupožarne prskalice pa su svi uzvanici u dvorani bili mokri do kože. Bili ste čak na naslovnici National Geographica! Možete li se zamisliti? Možete li se sebi nasmijati? Stoji li stvarno 90 godišnji laureat iza vas na pozornici? Ne? Pa onda ležerno nastupite, što još može poći po zlu?

Autorica: Ivana Ćosić, logoterapeutkinja za Book.hr

Logoterapija je treća bečka psihoterapijska škola. Viktor Frankl je osnivač koji je dokučio smisao života i  ponovno uveo u antropološku sliku čovjeka duhovnu dimenziju. Pošto se duh ne može razboljeti, on je izvrsno uporište kada ne vidimo rješenje. Liječenje smislom je vrlo učinkovito kao i tehnike koje se primjenjuju u logoterapiji.

Ivana Ćosić, uz individualnu terapiju, pokreće novi ciklus logoterapijske edukacije i radionica.

Prijavite se na broj 091/6555 307 ili [email protected] ili https://www.instagram.com/psihoterapija.logoterapija?r=nametag.