Nakon jučerašnjeg svetog zaštitnika Vinka, đakona i mučenika, danas slavimo spomendan njegova imenjaka, svetog Vinka (Vincenza) Pallottija, osnivača Družbe katoličkog apostolata. Rodio se kao plemićki sin u Rimu 21. travnja 1795., a za svećenika je zaređen 1818. godine. Živio je u teškim vremenima. Napoleonova vojska osvojila je Rim, papu Pija VI. odveli su kao sužnja u Francusku, a papinsku državu uništili. Rimski svećenik, dušobrižnik mladeži, bolesnika i zatvorenika, voditelj duhovnih vježbi i pučki misionar, duhovnik svećeničkih pripravnika i utemeljitelj Družbe katoličkog apostolata, doživio je i burnu, revolucionarnu godinu 1848., te bijeg pape Pija IX. u Napuljsko Kraljevstvo.

Težio je ponovnom ujedinjenju katolika, pravoslavaca i anglikanaca

Naročitu brigu vodio je o siromasima i bolesnicima. Osnivao je dobrotvorne zaklade, radničke bratovštine, poljoprivredne škole, udruge za pozajmljivanje, sirotišta i djevojačke domove. Preteča Katoličke akcije, posebno se trudio uključivati laike u apostolsko djelovanje. Težio je ponovnom ujedinjenju katolika, pravoslavaca i anglikanaca. U tim olujnim godinama, Vinko Pallotti postavio je ključno pitanje: „Zar će katolici pokazati manje žara za stvar neba, nego krivovjerci i nevjernici za stvar pakla?“ Osnivanjem Družbe katoličkog apostolata (palotinci), u travnju 1835. godine, želio je ujediniti sve katolike u apostolskom radu za Crkvu.

Silno je težio za obnovom Crkve i održavanjem općeg sabora na kojem bi se to dogodilo. Pola godine prije smrti, na Duhove 1849. godine, napisao je pismo dekanu kardinalskog zbora – Vincenzu Macchiju, te je među uzrocima tadašnjih buna, propadanja vjere i morala naveo ravnodušnost i nehaj duhovnih pastira i dušobrižnika. Preminuo je u Rimu 22. siječnja 1850. godine, nakon teške prehlade koju je dobio kad je jedne kišne, hladne večeri svoj kaput poklonio prosjaku. Taj sveti rimski svećenik niska stasa, ali velika duha, ponizan mistik, koji je samog sebe nazivao „ništavilom i grijehom“, znatno je pridonio katoličkoj obnovi na svim područjima.

Palotinci danas uspješno djeluju u 45 zemalja na 6 kontinenata

Blaženim ga je, 1950. godine, proglasio papa Pio XII., a svetim – 1963., papa Ivan XXIII. Posvećene su mu mnoge župe i crkve diljem svijeta, među kojima i župa u Vinkovcima. Djelo svetog Vincenza Pallottija nastavljaju njegovi duhovni sinovi – palotinci, a njegov duh živi u svima onima koji promiču i razvijaju katolički apostolat i u njemu aktivno sudjeluju. Redovnici palotinci danas uspješno djeluju u 45 zemalja na 6 kontinenata, uključujući Hrvatsku (Vinkovci, Zaprešić).

Izvor: Župa svetog Nikole biskupa, Jastrebarsko

Priredio Danijel Katanović; Book.hr