Današnja je sveta zaštitnica Katarina de’ Ricci, talijanska redovnica, mističarka i stigmatičarka. Rodila se u Firenci 23. travnja 1522. kao Alessandra Lucrezia Romola de’ Ricci, u uglednoj plemićkoj obitelji. Već u petoj godini izgubila je majku pa ju je u firentinskom samostanu San Piero a Monticelli odgajala njezina teta, poglavarica toga samostana. Od ranog djetinjstva osjećala je snažan nagon prema razmatranju Kristove muke, a 1535. stupila je u dominikanski red i uzela ime Katarina. Kao redovnica samostana San Vincenzo u toskanskom gradu Pratu bila je izložena mnogim kušnjama, teškim bolestima, poniženjima i preziru. Spasitelj, čije je patnje ustrajno razmatrala, uzvraćao joj je mističnim milostima, vizijama, bilokacijama, ranama i prosvjetljenjima.

„Izliječio ju je tek pogled na uskrslog Krista“

Za vrijeme korizme 1542. godine, prolazeći kroz „ekstazu muke‟, toliko se uživjela u Isusovo raspeće da je ozbiljno oboljela, a izliječio ju je tek pogled na uskrslog Krista i njegov razgovor s Marijom Magdalenom. Dvanaest godina, svaki tjedan od četvrtaka u 12 sati do petka u 16 sati, proživljavala je sve trenutke Kristove muke, duhovno povezana s njegovom Majkom Marijom.

Kod Katarine su savjete tražili mnogi velikaši, princeze i biskupi, ali i mali obični ljudi. Dopisivala se s mnogim ondašnjim velikanima, budućim papama i svecima, između ostalih i sa svetim Filipom Nerijem, svetim Karlom Boromejskim, svetom Marijom Magdalenom de Pazzi i nadvojvotkinjom Ivanom Habsburškom. Sa 25 godina postala je trajnom nadstojnicom samostana, u kojem je u to vrijeme bilo 160 sestara. Bila je glasovita po svojoj učinkovitosti, uspješnom vođenju samostana i reformama. Stroga pokornica, ponekad sa željeznim lancem oko vrata, naročito je postila za duše u čistilištu. Posjećivalo ju je mnoštvo vjernika, ali i skeptika, grešnika i nevjernika, koji su se obraćali vjeri Kristovoj nakon susreta s Katarinom. Temelj njezine duhovnosti bilo je razmatranje Isusove muke, a za svoju zajednicu sastavila je i „Himnu muke‟ („Cantico della Passione‟), koju su sestre pjevale svakoga petka u korizmi.

Izvor: Župa svetog Nikole biskupa, Jastrebarsko

Priredio Danijel Katanović; Book.hr