Svjedočanstva

BOLEST S KOJOM SE I DANAS MNOGI BORE

Sveci koji su se borili s depresijom Ovi sveci su patili od nekog oblika depresije tijekom svog zemaljskog života…

Sveci koji su se borili s depresijom

Sveti Augustin (4. stoljeće)

Njegova majka, sv. Monika, podupirala je gotovo nevjerojatnom strpljivošću njegovu nepredvidljivost; bio je jako inteligentan, ali je imao izazovan temperament. Sveti je Augustin tražio istinu i smisao postojanja, ali u požudi, užicima osjetila, daleko od Boga i sve dalje od samog sebe.


Međutim, milost je bila još tvrdoglavija od Augustina. Ta milost, izazvana upornim molitvama njegove majke, dovela je do toga da se buntovni Augustin konačno preda Bogu i krsti. I ne samo to, toliko se posvetio Bogu da je kasnije postao biskup. Nakon što mu je umrla majka bio je ljut i depresivan. To je stanje pobijedio molitvom, žrtvom i radom.

Sveta Flora iz Beaulieua (14. stoljeće)

Flora je imala normalno djetinjstvo, ali se odbila udati kad su joj roditelji pronašli budućeg muža. Priopćila im je da će posvetiti život Bogu i otići u samostan.

Ta odluka, nastala usred turbulentne situacije, uzrokovala je duboku depresiju koja je toliko utjecala na njezino ponašanje da je život s njom bio izazov čak i drugim sestrama u samostanu.

Ali, uz Božju milost, Flora je s vremenom jako duhovno napredovala, upravo zahvaljujući svojoj depresiji, kojoj se suprotstavila snagom volje.

Ignacije Lojolski (16. stoljeće)

Utemeljitelj Družbe Isusove također je patio od depresije. Osjećao se kao da je u teškom grijehu radi svake sitnice, a njegova je depresija bila toliko ozbiljna da je pomišljao i na samoubojstvo.

Bog ga je spasio od ponora tame i unutarnje patnje, nadahnjujući ga da čini velike stvari u ime Krista i njegove Crkve.

Sv. Jane Frances de Chantal (16. stoljeće)

Jane je osam godina živjela u sretnom braku s barunom de Chantalom. Ali nakon njegove smrti, ona i njezino troje djece odlaze živjeti s njezinim svekrom koji je bio tašt i tvrdoglav. Suživot sa svekrom uzrokovao je duboku depresiju, ali umjesto da izigrava žrtvu odlučila je ostati nasmijana i puna razumijevanja i ljubavi za svog svekra.

Njezini savjeti za one koji pate od depresije uključuju slušanje duhovne glazbe i raznovrstan rad.

Sv. Noel Chabanel (17. stoljeće)

Isusovac i mučenik iz Sjeverne Amerike kao misionar osjećao je nelagodu prema Indijancima i njihovim običajima. Također mu je bilo iznimno teško naučiti njihov jezik koji je bio potpuno drugačiji od bilo kojeg europskog jezika. Sve to je dovelo do osjećaja duhovnog gušenja. Stoga se svečano zavjetovao da nikada neće odustati od svoje misije.

Sv. Elizabeta Ana Seton (18. stoljeće)

Prva katolička svetica rođena u SAD-u nije rođenjem bila katolkinja, već protestantkinja. Obratila se nakon suprugove smrti. Osnovala je zajednicu časnih sestara posvećenu brizi za djecu siromašnih građana.

Patila je je od stalnog osjećaja usamljenosti i melankolije, toliko duboke da je nekoliko puta pomišljala na samoubojstvo.

Čitanje, glazba i more pomogli su joj da se osjeća sretnije.

Sv. Ivan Vianney (19. stoljeće)

Sv. Ivan Maria Vianney, zaštitnik župnika, jedan je od omiljenih svetaca u povijesti Crkve.

Bez obzira na sve dobro koje je činio, nije mogao vidjeti svoju vrijednost pred Bogom i stalno se borio s osjećajem manje vrijednosti, smatrajući se beskorisnim. Taj simptom depresije  pratio ga je kroz cijeli život.

Sv. Edith Stein (20. stoljeće)

Ova je svetica rođena Židovka, a odrasla je kao ateistica. Dugo se borila s depresijom koja je počela prije njezinog obraćenja, većinom zbog toga što je bila Židovka u vrijeme rata.

Prvi je svjetski rat uzeo stotine tisuća žrtava. Među žrtvama je bio i njezin prijatelj Adolf Reinach. Edith je otputovala do njegove udovice. To je bio njen prvi susret s križem. „Bio je to moj prvi susret s križem i snagom Boga koju on udjeljuje onima koji ga primaju i nose. Prvi puta sam ugledala Crkvu otkupljenih kršćana u njezinoj pobjedi nad smrću. Bio je to početak kraja mojoj nevjeri, židovstvo je izblijedjelo, a kršćanstvo zasjalo: Krist u otajstvu križa.“

Nakon obraćenja postala je karmelićanka i uzela redovničko ime Terezija Benedikta od Križa. Ubijena je u Auschwitzu.

Izvor: Aleteia

Prevela Vedrana Prka

Prijavite se na naš newsletter i svaki tjedan primajte najvažnije i najzanimljivije tekstove na svoju e-mail adresu! Prijaviti se možete ovdje.

  • 100
  •  
  •  
  •  
Komentiraj
U komentarima je zabranjeno vrijeđanje na bilo kojoj osnovi. Komentari koji sadrže uvredljive poruke ili neprimjerene izraze bit će uklonjeni.

Reci što misliš

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.

Na vrh