Uključite se u našu Viber zajednicu.

Foto: Jorm Sangsorn, Shutterstock

Sedamdeseti put diljem svijeta danas, u utorak 10. listopada obilježava se Svjetski dan mentalnog zdravlja! U svijetu je, prema procjenama podataka kojima raspolaže Svjetska zdravstvena organizacija, 25 % osoba koje boluju od različitih mentalnih poremećaja (SZO, 2022). Bez obzira na dob i spol, među najčešćim poremećajima su depresivni i anksiozni poremećaji.

Mentalno zdravlje kao univerzalno ljudsko pravo!

Ovogodišnja tema Svjetskog dana mentalnog zdravlja je: Mentalno zdravlje kao univerzalno ljudsko pravo!

Dan Mentalnog zdravlja podsjeća nas na ključnu ulogu koju mentalno zdravlje igra u našim životima i društvu kao cjelini. Zajedno možemo raditi na stvaranju svijeta u kojem se mentalno zdravlje cijeni, štiti i promiče. Svijet postaje sve svjesniji važnosti mentalnog zdravlja kao dijela šireg spektra ljudskih prava, što se ogleda u inkluzivnijim zakonima i politikama širom svijeta. Obilježavanje Dana mentalnog zdravlja nije samo prilika za manifestacije već i prilika za destigmatizaciju i edukaciju, koja je ključna u osnaživanju pojedinaca da prepoznaju znakove i simptome mentalnih poremećaja, navodi se na stranicama Štampara.

Pojavom društvenih mreža sve smo više okruženi lažnim idealima ljepote. To ne mora utjecati na svakoga, ali utječe na mnoge. Od željenog izgleda, posla, financijskog stanja nadalje – smatramo da je „susjedova trava zelenija“, a da naša uopće ne valja.

Sama Debra Fileta u „Jesi li stvarno dobro“ navodi:

Spremni smo prestati biti zadovoljni iskrivljenom inačicom zdravlja koju nam ova kultura nameće – inačicom koja izgleda besprijekorno izvana, a zanemaruje što se događa u nutrini. To je inačica koja objavljuje savršene selfieje na Instagramu, a ne prikazuje svoje mane, poteškoće i poraze. Inačica koja glumi da je sve u redu, a istina je zapravo dijametralno suprotna. Meni je pukao film i vrijeme je da prestanemo igrati igrice i priznamo si kako ne znači da smo zdravi samo zato što smo kršćani. Ni blizu.

(…)

Ne samo da ljudi misle o sebi da su iznadprosječni nego misle bolje o sebi nego što bi trebali. Drugim riječima, misle da su dobro, a možda baš i nisu.

Pretpostavljalo se kako se ljudi vide nadprosječnima samo ako su višega društveno-ekonomskog statusa ili su u skupinama koje su zapravo iznadprosječne u određenim područjima, pa se provelo još jedno istraživanje kako bi se testirao učinak na skupinu zatvorenika. Zatvorenici su zamoljeni da procijene svoju ljubaznost i moral uspoređujući se sa slobodnim ljudima i njihovom procjenom. Naravno, zatvorenici su potvrdili da iluzorna superiornost nije iznimka ni među njima. Doživljavali su se ljubaznijima i moralnijima u usporedbi sa slobodnim ljudima. Bili vi župnik ili zatvorenik, doživljavat ćete se boljim nego što jeste, jer je to u našoj ljudskoj naravi. I to se odnosi na svaki aspekt vašega života: na naša djela i izbore, osjećaje i emocije, ponašanje i odnose, misli i ideje, kao i sve ostalo. Samo zato što smo kršćani, ne znači da smo automatski zdravi. I samo zato što mislimo da smo dobro, ne znači da uistinu i jesmo.

Živimo u kulturi koja nas je isprogramirala da pokazujemo samo svoje najbolje lice. Kulturi koja nas je zavarala da smo bolji što bolje izgledamo. Samo zato što se činimo sređenima izvana, ne znači da smo sređeni iznutra.

Savjeti

Stoga, imajmo na umu koliko je mentalna higijena važna. Do nje možemo doći tako da „hranimo“ svoju nutrinu kvalitetnim sadržajem. I naravno molitvom, koja je na prvom mjestu. Uzmite si barem pola sata svakog dana i provedite u šetnji prirodom. Pročitaj kvalitetan sadržaj koji ćeš podijeliti s drugima i svakako se nemoj zaboraviti – pomoliti.

Preporučujemo ti da izmoliš jaku molitvu za ozdravljenje protiv svih bolesti; ovdje.

Za Book.hr priredile M.V. i A. P.

Iz knjige „Jesi li stvarno dobro?“ autorice Debre Filete. Dopuštenje izdavača za prenošenje ulomka vrijedi isključivo za portal Book.hr.

Prije odluke o kupnji pozivamo te da prolistaš knjigu – ovdje.