Foto: Shutterstock

Ako je Isus potvrdio da je Stari zavjet nepogrešiva Riječ Božja, tada i Novi zavjet koji je obećao mora biti dio nepogrešive Riječi Božje. Naravno da mora, no postavlja se pitanje kako je to moguće. Ne nalazi li se u Bibliji velik broj pogrešaka, ako ne i stotine njih?

Ne, Biblija ne sadrži pogreške, no zasigurno u njoj nailazimo na navodne pogreške te poteškoće. S Thomasom Howeom, profesorom na visokoj vjerskoj školi Southern Evangelical Seminary, napisao sam knjigu pod nazivom When Critics Ask (Kada kritičari postavljaju pitanja). (Norm) U njoj sam naveo više od osam stotina spornih dijelova koja su kritičari pronašli u Bibliji. (Više o nepogrešivosti također možete pročitati u prvom svesku knjige Systematic Theology; eng. Sustavna teologija.) Očito je da ovdje ne možemo navesti sadržaj tih knjigâ pa donosimo nekoliko točaka koje bi bilo vrijedno spomenuti.

Prvo, izložimo logički zašto Biblija ne može sadržavati pogreške:

1. Bog ne može pogriješiti.
2. Biblija je Riječ Božja.
3. Dakle, Biblija ne može pogriješiti.

Ovo je valjan silogizam (oblik zaključivanja), prema tome ako su premise istinite, tada je istinit i zaključak. Biblija za samu sebe jasno kaže da je Božja Riječ čemu, kako smo vidjeli, u prilog govore snažni dokazi. Biblija nam također na više mjesta kaže da Bog ne može pogriješiti a to znamo i na temelju opće objave. Dakle, zaključak je neizbježan: Biblija ne može pogriješiti. Da Biblija griješi u bilo čemu od onoga što tvrdi, tada bi i Bog bio u zabludi. Međutim, Bog ne može pogriješiti.

Dakle, o čemu se radi kada mislimo da smo u Bibliji pronašli pogrešku? Sveti Augustin ima odgovor na ovo pitanje. „Ako nas zbunjuje bilo kakvo očigledno proturječje u Svetom pismu”, mudro napominje on, „nije nam dopušteno ustvrditi da autor ove knjige griješi, već se radi o sljedećem: ili je rukopis neispravan, ili je prijevod pogrešan ili mi nismo razumjeli.”.  Drugim riječima, vjerojatnije je da smo pogriješili mi nego Biblija.

Ulomak iz knjige „Nemam dovoljno vjere da bih bio ateist” autorâ N. L. Geislera i F. Tureka. Dopuštenje izdavača za prenošenje ulomka vrijedi isključivo za portal Book.hr.

Više o knjizi možete saznati ovdje, a kupiti ju ovdje.