Vjera i znanost

TIJELO I PSIHA

Nekoliko mogućih uzroka lošeg raspoloženja Što sve utječe na naše osjećaje?

Četiri moguća uzroka lošeg raspoloženja

Foto: Shutterstock


 

Možda ste čuli šalu o tome da pravda ne ovisi samo o zakonu, već i o tome što je sudac jeo za doručak. No čini se da to nije samo šala. Naime jedno istraživanje pratilo je desetero članova odbora za pomilovanje tijekom deset mjeseci i otkrilo da ima istine u tome: odluke odbora uvijek su bile povoljnije za osuđenike na samom početku radnog dana ili nakon stanke za ručak nego u ostalo doba dana.

Alex Mayyasi, voditelj tog istraživanja, potvrđuje: „Zatvorenici koji su imali sreću stupiti pred odbor za pomilovanje dok su njegovi članovi bili siti i odmorni imali su 65 % mogućnosti da budu pomilovani. Kako bi vrijeme odmicalo, tako su njihove šanse padale, a zadnji zatvorenik prije stanke gotovo da i nije imao nikakve šanse za pomilovanje.“

Ne sumnjamo da su svi članovi odbora bili časni ljudi i da su radili zahtjevan posao, a svako istraživanje ima i svoje manjkavosti, pa tako i to. Međutim činjenica je da su nam neke stvari važne u životu i da itekako utječu na nas. Jedan od čimbenika koji utječe na naše odluke jest i razina šećera u krvi. Tako da, ako smo ljuti, frustrirani ili očajni zbog čega u životu, pokušajmo prvo otkriti što je krivac za to.

Šećer u krvi

Glad je svakako jedna od ključnih čimbenika koji potiče loše raspoloženje. I nitko nije imun na nju. Mozak treba šećer da bi dobro funkcionirao, a kad tijelo iscrpi sve zalihe šećera, to će jamačno dovesti do lošeg raspoloženja.

Iscrpljenost i umor

Moja baka znala bi nam reći: „Nikad se ne pouzdaj u osjećaje kad si umoran.“ To je najbolji savjet koji sam ikada dobio. Ako se još uvijek osjećate nesretno nakon što ste se dobro naspavali, onda definitivno imate problem. Ali umor pojačava svaku neugodnu emociju. Nedostatak sna utječe na to da sporije mislimo i da slabo procjenjujemo svoju vlastitu situaciju. Mi možda mislimo da je naše rezoniranje razumno, ali svi ostali vide da nije.

Hormoni

Iako i muškarci prolaze hormonske promjene, to se više odnosi na žene. Trudnoća, postporođajno razdoblje, PMS… Dovoljno je razloga da mi žene budemo pozorne na tu činjenicu. Trebamo dobro pratiti svoj menstrualni ciklus i biti svjesne onoga što nam se događa.

Životne promjene

Nije lako prihvatiti kad nas nešto izbaci iz životne rutine. Ne mora to čak biti ni selidba ili rođenje djeteta. Dovoljna je samo mala promjena da nas izbaci iz takta. Možda smo započeli večernju školu, promijenili raspored radnog vremena, prihvatili dodatan posao, počeli s novom vrstom prehrane, upoznali koga ili s kim prekinuli, prestali se baviti športom itd. Može to biti i samo promjena godišnjih doba. Mi ljudi se navikavamo na ustaljenu rutinu i nismo ni svjesni koliko njezina promjena utječe na nas. Ako ona dovede do ozbiljne anksioznosti i depresije, to se zove poremećaj prilagodbe. Ali čak i ako se ne radi o pravom poremećaju, promjene nas mogu itekako izbaciti iz tračnica. U takvu je stanju ponekad dovoljno samo pričekati da se život ponovo normalizira i ne paničariti i pod svaku cijenu pokušati „riješiti“ problem.

No ne rješavaju se sve stvari same od sebe i nije dobro ignorirati svoje osjećaje. Oni su legitimna reakcija na svijet oko nas i signaliziraju nam što u našem životu valja ili ne valja. Međutim, budući da smo podložni raznim utjecajima, dobro je zastati i razmisliti je li naša osjećajna reakcija primjerena situaciji prije negoli ju uzmemo ozbiljno.

Autor: Anna O’Neil (Aleteia.org)

Preveo Josip Sinjeri

Prijavite se na naš newsletter i svaki tjedan primajte najvažnije i najzanimljivije tekstove na svoju e-mail adresu! Prijaviti se možete ovdje.

Na vrh