Sveti Gotthard, biskup Hildesheima, njemački benediktinac, rođen je 960. godine u Reichersdorfu, kao sin Ratmunda, vazala tamošnjeg samostana augustinskih kanonika. Školovao se je najprije u tom samostanu, potom u samostanu svetog Emmerama u Regensburgu, a zatim ga je njegov učitelj, redovnik Uodalgisus, poslao na školovanje u Salzburg i preporučio ga salzburškom nadbiskupu Friedrichu. Školovanje je dovršio u katedralnoj školi u Passauu (Donja Bavarska). Vratio se je 990. u samostan Niederalteich, a tri godine kasnije zaređen je za svećenika. Prior i rektor monaške škole, opatom samostana postao je 996. godine.
Glas o njegovoj mudrosti i svetosti brzo se proširio
Gotthard je bio poklonik benediktinske obnove koja se je širila iz samostana u Clunyju i Gorzeu. Glas o njegovoj mudrosti, sposobnosti i svetosti brzo se proširio, pa je po želji cara Heinricha II. 1001. postao opatom samostana u Tegernseeu (Gornja Bavarska), 1004. samostana u Hersfeldu (Hessen), a 1013. samostana u Kremsmünsteru (Gornja Austrija). Nije težio za bogatstvima i titulama, nego mu je uvijek na prvom mjestu bilo širenje Božje riječi i promicanje dobrih djela. Na prijedlog cara Heinricha II., Gotthard je 1022. izabran i posvećen za biskupa u Hildesheimu. Kao biskup, Gotthard je još većim žarom djelovao na uvođenju reformi i podizanju duhovne i kulturne razine svećenstva i vjerničkog puka. Omiljen kod klera i kod vjernika, rado je propovijedao i ispovijedao, otvarao škole i poticao tiskanje knjiga, a osobitu brigu vodio je o siromasima i bolesnicima.
Dao je izgraditi novi benediktinski samostan
Sagradio je u svojoj biskupiji trideset crkava i mnoge samostane, pored ostalog i novi benediktinski samostan u Wrisbergholzenu, južno od Hildesheima. Često se je povlačio u taj samostan, kako bi u molitvi i razmišljanju pronašao snagu za rješavanje svakodnevnih problema. Tamo je boravio i za Uskrs 1038. godine. Osjetio je da se bliži kraj njegovog zemaljskog života pa su ga prenijeli u Hildesheim, u njegovu omiljenu zadužbinu Mauritiusstift, podignutu u čast svetog Mauricija, zaštitnika opatije Niederaltaich. Na glasu svetosti preminuo je na današnji dan, 5. svibnja 1038. godine u Hildesheimu. Pokopan je u biskupskoj grobnici katedrale u Hildesheimu, koju je on nadogradio i poljepšao. Papa Inocent II. proglasio ga je svetim 1131. godine. Njegovo štovanje proširilo se je ubrzo diljem Europe a pripisuju mu se mnoga čuda. Zaštitnik je zidara, biskupije Hildesheim, te mnogih naselja, župa i crkava diljem Njemačke, Europe i svijeta. Njegovim imenom nazvan je i glasoviti alpski planinski prijevoj u južnoj Švicarskoj, značajna veza između srednje Europe i Italije (željeznički i cestovni tunel).
Izvor: Župa svetog Nikole biskupa, Jastrebarsko
Priredio Danijel Katanović; Book.hr
