Sveti Fidel Sigmaringenski rodio se 1578. godine u tada vrlo malom gradiću Sigmaringenu na Dunavu, u kneževini Hohenzollern u Njemačkoj kao Marko Roya. Otac mu je bio Ivan Roya, bogati hotelijer iz Adlera, član gradske uprave i gradonačelnik, a majka Genoveva Rosenberger, iz protestantskoga grada Tubingena, koja se obratila na katoličanstvo nakon udaje. Budući svetac Marko bio je peti od šestero djece u obitelji.

Napustio je odvjetničku službu i postao redovnik

Kada bi ga neki siromah zatražio komad odjeće, on bi često darovao vlastitu. Iako je završio studij prava i postao izvrstan pravnik, nije mnogo zarađivao jer je kao pravedan i pobožan kršćanin radije besplatno branio siromašne nego bogate ljude za velik novac. Zato su ga zvali „odvjetnikom siromašnog čovjeka“. Zbog niza negativnih iskustava, te zbog ponašanja beskrupuloznih kolega, koji su besramno branili slučajeve samo kako bi se domogli što više novaca, on sve više gubi zanimanje za svoju pravničku službu i sve više razmišlja o redovničkom životu. Tada je pročitao djelo isusovca Jeronima Piattija o posvećenom životu, i na koncu je, u 35. godini života, odlučio pravničko odijelo zamijeniti habitom franjevaca kapucina. Ušao je u samostan u Freiburgu gdje se je zavjetovao na poslušnost, siromaštvo te je živio pokornički. U tom su gradu vjerska i politička pitanja dijelila katolike i kalviniste. Fra Fidel bio je izvrstan propovjednik; sve pozivao na jedinstvo, no njegove su propovijedi u okružju neistomišljenika bile shvaćene kao podrška i politička vjernost caru koji je stao na stranu katolika.

Prvi kapucinski mučenik

Djelovao je u današnjoj Švicarskoj, oko Seewisa ili Doline livada. Fra Fidel je dvjema stvarima navukao na sebe gnjev inovjeraca: obraćenjem baruna Rudolfa von Salisa, i dekretom koji je izdao guverner Baldiron, koji je katolicima išao veoma u prilog. Stoga su 23. travnja 1622. neki inovjerci iz Seewisa otišli u Grüsch i glumeći želju za obraćenjem, na prijevaru su namamili oca Fidela u svoju crkvu da im ondje propovijeda. On se hrabro odazvao, iako je u srcu slutio da će to tragično završiti. Njegova je propovijed doista bila prekinuta; u crkvi je nastao metež i jedan inovjerac je pucao u njega, ali ga nije pogodio. Otac Fidel sišao je s propovjedaonice i izišao iz crkve. Ondje ga je opkolilo 25 naoružanih ljudi, te su mačevima i željeznim štapovima nahrupili na njega i ubili ga. Otac Fidel je molio: „Oče, oprosti im jer ne znaju što čine!” Tog su dana kapucini dobili svoga prvog mučenika.

Blaženim ga je 12. ožujka 1729. proglasio papa Benedikt XIII., a svetim 29. lipnja 1746. papa Benedikt XIV.

Izvor: Župa svetog Nikole biskupa, Jastrebarsko

Priredio Danijel Katanović; Book.hr