Današnji je sveti zaštitnik Edmund Campion, engleski isusovac i mučenik. Rođen je 24. siječnja 1540. godine u Londonu kao sin knjižara. Iako je odrastao u skromnim prilikama, imao je radosno djetinjstvo. Kao najbolji učenik škole Christ’s Hospital, primljen je na sveučilište u Oxfordu, gdje se je istaknuo kao vrhunski student i skrenuo na sebe pažnju kraljice Elizabete. Bio je zaređen za đakona Anglikanske Crkve, iako je u srcu bio katolik.

Žarko je želio djelovati u domovini pa je 1580. godine, prerušen u trgovca draguljima, poslan u Englesku

Godine 1569. otišao je u Irsku kako bi sudjelovao u osnivanju sveučilišta u Dublinu. Potresen progonima i mučeništvom irskih i engleskih katolika, i sam izložen opasnostima i pod sumnjom, pobjegao je 1571. u flandrijski grad Douai (danas sjeverna Francuska) i vratio se u krilo Katoličke Crkve. Tada je napisao da je katolička istina vrijedna obrane krvlju. U Rimu je 1573. stupio u Družbu Isusovu, a potom je poslan u Češku, gdje kao isusovački novak boravio u Pragu i Brnu. Bio je vrsni profesor na isusovačkom kolegiju u Pragu, a okušao se i kao uspješni dramski pisac. Za svećenika je zaređen 1578. godine.

Raščetvorili su ga i dijelove njegova tijela izložili na svim gradskim vratima kako bi zastrašili katolike, ali njegova mučenička smrt je urodila mnogim obraćenjima

Žarko je želio djelovati u domovini pa je 1580. godine, prerušen u trgovca draguljima, poslan u Englesku. Poput progonjene zvijeri obilazio je sela i gradove, potajno dijelio sakramente i bodrio engleske katolike da ustraju u vjernosti Crkvi svojih otaca i Papi. Napisao je program svoje misije, u kojem je objasnio da je njegovo djelovanje u službi vjere, a ne politike. Taj je proglas ohrabrio mnoge katolike i učvrstio ih u vjeri i nadi. Kad su ga doušnici kraljice Elizabete 17. srpnja 1581. uhvatili uz pomoć jednog izdajnika, rekao je: „Neka bude blagoslovljen Gospodin!“.

Započeo je njegov križni put. Svaki su ga dan preslušavali i mučili, ali ga nisu uspjeli slomiti. Hrabro je pošao na vješala i pomolio se je za kraljicu koja ga je predala smrti. Objesili su ga na londonskom stratištu Tyburn na današnji dan, 1. prosinca 1581. godine. Potom su ga raščetvorili i dijelove njegova tijela izložili na svim gradskim vratima kako bi zastrašili katolike, ali njegova mučenička smrt je urodila mnogim obraćenjima.

Izvor: Župa svetog Nikole biskupa, Jastrebarsko

Priredio Danijel Katanović; Book.hr

Uključite se u našu Viber zajednicu.