Duhovnost

ISUS = „BOG OZDRAVLJA, BOG SPAŠAVA”

Što znači da je „Kraljevstvo Božje među nama”? Isus je rekao da je „kraljevstvo Božje među nama”, i učio nas je moliti: „dođi kraljevstvo tvoje, budi volja tvoja, kako na nebu, tako i na zemlji”. Dakle, kako naše propovijedanje o kraljevstvu nebeskome među nama ne bi bilo samo prazno obećanje, tada trebamo sudjelovati u Isusovoj službi ozdravljanja bolesnih i istjerivanja zlih duhova!

Što znači da je „Kraljevstvo Božje među nama”

„Kraljevstvo je Božje među nama”

Većina poznavatelja Biblije slaže se u jednome: Isus je svoje učenje sveo na proglašavanje da je „kraljevstvo Božje među nama“. To je bila radosna vijest, evanđelje. Ta fraza zvuči veličanstveno, majestetično, ali što ona znači nama danas, izrečena našim vlastitim riječima? Što mislimo pod time da je kraljevstvo Božje među nama? Kad bismo upitali prosječne polaznike nedjeljne mise što njima znači da je kraljevstvo Božje već ovdje među nama, što mislite, kako bi oni odgovorili?


Većina bi vjerojatno rekla da je kraljevstvo Božje „nebo“, mjesto na koje se nadaju doći nakon što umru. I premda je nebo prekrasno mjesto Božjeg kraljevstva, teolozi zaključuju da Isus nije samo govorio o mjestu i vremenu koje se odnosi na našu budućnost. Isus je govorio o sadašnjosti – o sada.[1] „Kraljevstvo je Božje među vama“, govorio je. Ne možemo iskusiti puninu Božjeg kraljevstva sve dok ne umremo, kad će Bog „izbrisati svaku suzu s naših očiju“, ali Isus je naviještao da se Božje kraljevstvo već sada nalazi među nama.

Čak i sam izraz kraljevstvo nebesko, koji nalazimo u Matejevu evanđelju (kao usporedbu s kraljevstvom Božjim, o kojem govore Marko i Luka), ne odnosi se na mjesto koje se zove „nebo“ i na koje Božji ljudi idu nakon smrti. Ono označava vrijeme vladavine neba, odnosno Božje vladavine, kraljevstva Božjega, koje je uspostavljeno u sadašnjem svijetu. Isus nas je učio moliti: „dođi kraljevstvo tvoje, budi volja tvoja, kako na nebu, tako i na zemlji“.

I to je ono ključno, jer mnogi kršćani misle da je život na zemlji samo vrijeme kušnje, ispit koji treba proći. Kao što sam rekao u prvom poglavlju, mnogi ljudi vjeruju, ako izdrže trpljenja u ovom životu s hrabrošću i vjerom, da će biti nagrađeni u idućem životu. To je bez ikakve dvojbe tako, ali mi možemo iskusiti prve plodove neba, predokus neba još na ovom svijetu. Možda ste čuli da tko kaže: „Već sam put u nebo jest nebo.“ Sve manje od toga je promašaj. Tako je, naprimjer, vjerovanje kršćana da je kraljevstvo nebesko ostvarivo samo u vječnosti dalo povod komunistima da tvrde da vjera nije ništa drugo doli opijum za narod. Kada sprečavamo kraljevstvu nebeskomu da uđe u naše živote već sada i oslobodi nas, onda pristajemo na laž koja onemogućava službu ozdravljanja.

Isus i prvi kršćani znali su da to znači preobrazbu u potpuno novo stvorenje i početak novoga, uzbudljiva života. Pavao to praktično objašnjava u svojim poslanicama: „Dakle, je li tko u Kristu, nov je stvor. Staro uminu, novo, gle, nasta!“ (2 Kor 5, 17)

To je novo i obnovljeno stvorenje u središtu kršćanske poruke: kraljevstvo Božje rađa se u svakome od nas.

Druga strana radosne vijesti

Kako je to radosna vijest! Kada kraljevstvo Božje ulazi u nas, konačno se oslobađamo od zla koje nas je pritiskalo.

Nije tajna da smo svi suočeni s velikim zaprekama da bismo mogli u sebi rasti u novom životu, kad se on jednom rodi u nama. Stalno smo bombardirani silama bolesti i smrti. Da bismo mogli rasti u Božjoj ljubavi i ljubavi prema svojim bližnjima, moramo prvo biti oslobođeni od svih tih zala koja nam ne daju iskusiti onu puninu života koju je Bog zamislio za nas. Bez Duha Svetoga ne možemo pobijediti Sotonu i sile bolesti – mentalnih, moralnih, tjelesnih – te smo onemogućeni iskusiti puninu novoga života koji nam je Isus donio. Iz tog razloga, uz: „Kraljevstvo je Božje među nama“, moramo proglasiti i: „Kraljevstvo je Sotonino uništeno!“ To je druga strana radosne vijesti!

Zato, kad je Isus poslao svoje apostole da propovijedaju kraljevstvo Božje, također im je dao dvostruko poslanje liječenja bolesnih i istjerivanja zlih duhova. To ide zajedno. Činjenica je da, ako Isus ne uništi snagu zla koja na sputava, on ne može niti proglasiti: „Kraljevstvo je Božje među vama; kraljevstvo je Sotonino uništeno!“ Bez snage Duha to se ne može ostvariti, a naše naviještanje postaje samo pobožna apstrakcija („pita na nebu“, kako su marksisti govorili).

U prvom poglavlju Markova evanđelja čitamo kako je Isus naišao na čovjeka koji je bio opsjednut nečistim duhom i vikao: „Što ti imaš s nama, Isuse Nazarećanine? Došao si da nas uništiš?“ Jedini mogući odgovor na to pitanje glasi: „Da, došao sam vas uništiti.“ Isus ga je uistinu i istjerao te je nečisti duh izišao iz čovjeka uz glasnu viku.

Odgovor naroda je znakovit: ljudi su bili zadivljeni i pitali se što to znači. Odmah su i odgovorili na svoja pitanja: „Nova li i snažna nauka! Pa i samim nečistim dusima zapovijeda, i pokoravaju mu se.“ (Mk 1, 27) Odmah su prepoznali da egzorcizam nije samo kakav spektakl, „znak i čudo“. Ispod sve te dramatike nalazio se je dubok, nov nauk: Sotonina moć nad čovječanstvom konačno je ugrožena i uništena. Ljudski rod konačno će moći povratiti svoje izgubljeno nasljeđe. Ostatak prvog poglavlja Markova evanđelja govori o Isusovu ozdravljanju, počevši s ozdravljenjem Petrove punice od groznice. Reakcija bolesnih i opsjednutih uslijedila je odmah. Oni su prihvatili svoje oslobođenje i slijedili Isusa. Još i prije završetka prvog poglavlja vidimo da se je Isus sakrio od uzbuđena mnoštva.

Uopće ne rekavši Petru kamo ide, ustao je veoma rano, prije zore, i tako izbjegao mnoštvo, da može propovijedati i u drugim gradovima (vidi Mk 1, 35 – 39). Možete primijetiti da teolozi i bibličari često tumače ta ozdravljanja kao sporednu stvar, čudesnu nadopunu njegova naviještanja, ali ta su ozdravljenja i egzorcizmi bili sastavan dio njegova naviještanja. Zbog toga je Isus došao. To je bila njegova misija. Zbog nje je zadobio svoj glavni naslov: naš Spasitelj.

„Bog ozdravlja, Bog spašava”

Kao što smo već rekli, samo ime Isus otkriva njegovo poslanje: „Bog ozdravlja, Bog spašava”. Ako ne sudjelujemo u Isusovoj službi ozdravljanja bolesnih i istjerivanja zlih duhova, naše propovijedanje o kraljevstvu nebeskome među nama samo je prazno obećanje.

Isusovo učenje pratilo je njegovo djelovanje: imao je vlast s kojom je govorio. Ovo je osnovan evanđeoski nauk, koji je do danas uglavnom izgubljen: kraljevstvo Božje je ovdje među nama, a Sotonino je kraljevstvo uništeno.

Ako želimo propovijedati onako kako je Isus propovijedao, onda također moramo primiti darove ozdravljanja bolesnih i istjerivanja zloduha. To ne znači da će svatko za koga molimo biti tjelesno ozdravljen, ali do ozdravljenja mora doći dovoljno često da bismo mogli vidjeti da je kraljevstvo Božje među nama sada, u ovom trenutku.

Proučimo onda kako u našem životu djeluje onaj koji rađa kraljevstvo Božje na zemlji: Duh Sveti. (…)

[1] N. T. Wright: The Challenge of the Kingdom, u The Challenge of Jesus, 34 – 53.

Iz knjige „Umalo ugašena milost” autora Francisa MacNutta. Dopuštenje izdavača za prenošenje ulomka vrijedi isključivo za portal Book.hr. Više o knjizi možete saznati ovdje, a kupiti ju ovdje.

Posebna pogodnost za sve naše kupce: poštarina za narudžbu u vrijednosti do 200 kn iznosi svega 10 kn dok je za narudžbu iznad 200 kn besplatna!

Nevjerojatna, fascinantna priča!

Isus želi da se njegovu narodu vrati ona snaga koju mu je dao na početku…

Važnost molitve za ozdravljenje, iako je ona središnji dio Evanđelja, umanjivala se je sve dok se zamalo nije ugasila. Prolazeći kroz povijest molitve za ozdravljenje, autor knjige „Umalo ugašena milost” – poznati teolog – upućuje hitan poziv da se ona oživi do prijašnjeg stanja.

„Još nismo ni počeli istraživati što sve može učiniti molitva za ozdravljenje. Ljudski životi ovise o našoj molitvi!”
(Francis MacNutt, autor)

„Kako je moguće da je ozdravljanje i oslobođenje, koje čini najvažnije kršćansko poslanje, osim naviještanja, gotovo nestalo? S druge strane, nije li zadivljujuće što je služba ozdravljanja preživjela usprkos svemu, kroza sva stoljeća, iako su se snažne sile urotile da ga unište? To je zagonetka kojom ćemo se pozabaviti.”
(Autor)

„Ova će knjiga zasigurno mnoge ohrabriti da krenu moliti za bolesne unatoč strahu od neuspjeha i podsmjeha!”
(Josip Lončar, urednik)

Umalo ugašena milost

Želite kupiti knjigu ili se informirati o cijeni?

Kliknite na gumb „Kupi knjigu”.

Ako želite pročitati više o samoj knjizi, ili ste je već pročitali pa je želite ocijeniti, molimo Vas da kliknite na gumb „Recenzija”. (Molimo Vas da ocjenjujete samo ako ste knjigu doista pročitali!)

Komentirajte
Komentiraj
U komentarima je zabranjeno vrijeđanje na bilo kojoj osnovi. Komentari koji sadrže uvredljive poruke ili neprimjerene izraze bit će uklonjeni.

Reci što misliš

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Najčitanije

Na vrh