Osobni razvoj

MODERNI OBLIK ROPSTVA

Što Biblija kaže o dugovima Ako budeš slušao glas Jahve, Boga svoga. (...) Mnogim ćeš narodima u zajam davati, a sam nećeš uzimati u zajam. (Pnz 28,1-2,12)

Što Biblija kaže o dugovima

Dugovi su moderni oblik ropstva

U Izrekama 22,7 doznajemo zašto Bog ovako izravno govori o ovoj temi: „Bogataš vlada nad siromasima, a dužnik je sluga vjerovniku”. Dugovi nas u odnosu na vjerovnika dovode u odnos ovisnosti. Što je veći dug, to smo ovisniji. Ne možemo slobodno odlučivati kako ćemo upotrebljavati svoj novac jer imamo pravnu obvezu vratiti svoje dugove.


U 1 Korinćanima 7,23 Pavao piše: „Kupljeni ste! Ne budite robovi ljudima!” U Kološanima 2,14-15 piše: „Izbrisa zadužnicu koja je svojim odredbama bila nama protivna; ukloni je prikovavši je na križ. Razoruža Poglavarstva i Vlasti i javno ih izloži ruglu vodeći ih u pobjedonosnoj povorci pobijeđene njime.” Bog je za nas platio visoku cijenu; On je predao za nas svog jedinoga Sina, Isusa Krista, da bi nas oslobodio naše krivice. On bi želio da smo slobodni kako bismo mu služili onako kako se Njemu sviđa. Stoga On ne želi da se činimo ovisnima o drugim ljudima. Njegova nas je sila oslobodila.

Dugovi su prokletstvo

Jedno od starozavjetnih obećanja koja se ostvaruju kroz poslušnost Bogu jest sloboda od dugova. „Ako zbilja poslušaš glas Jahve, Boga svoga, držeći i vršeći sve njegove zapovijedi što ti ih danas naređujem, Jahve, Bog tvoj, uzvisit će te nad sve narode na zemlji. Svi će ovi blagoslovi sići na te i stići ćete ako budeš slušao glas Jahve, Boga svoga. (…) Jahve će ti otvoriti svoju bogatu riznicu – nebo – da daje kišu tvojoj zemlju u pravo vrijeme i blagoslovi svaki pothvat ruku tvojih. Mnogim ćeš narodima u zajam davati, a sam nećeš uzimati u zajam.” (Pnz 28,1-2,12).

Dugovi su bili prokletstvo koje je potjecalo od neposlušnosti: „Ali ako ne budeš slušao glasa Jahve, Boga svoga, ne držeći i ne vršeći svih njegovih zapovijedi i svih njegovih zakona što ti ih danas naređuje, sva će ova prokletstva doći na te i stići će te. (…) Došljak koji bude u sredini tvojoj uzdizat će se nada te, a ti ćeš padati sve niže i niže. On će uzimati tebi, a ne ti njemu; on će biti glava, a ti rep.” (Pnz 28,15.43.44).

Dugovi nam pokušavaju unaprijed odrediti budućnost

Ako se zadužujemo, polazimo od toga da ćemo dovoljno zarađivati ili da će nam u budućnosti na raspolaganju stajati dovoljno sredstava da dug otplatimo. Pretpostavljamo da ćemo zadržati svoje radno mjesto, da će naše poduzeće ili naša ulaganja i dalje donositi dobitak.

Biblija nas upozorava na ovakva nagađanja. „Pazite sad, vi koji govorite: Danas ili sutra poći ćemo u ovaj ili onaj grad, ondje ćemo provesti jednu godinu, trgovati i steći blago, vi takvi koji ne znate što će biti sutra! Pa što je vaš život? Vi ste dim koji se čas pokaže i zatim nestane. Mjesto da govorite: Ako Gospodin htjedne, živjet ćemo i činit ćemo ovo ili ono.” (Jakovljeva 4,13-15).

„Ako Gospodin htjedne” – taj način govora prije se često čuo kad je postojala namjera da se nešto učini. Možda bismo to trebali češće prizvati u svoje sjećanje.

Dugovi mogu stajati na putu blagoslovu Božjem

Ron Blue izvrstan stručnjak za područje financija pripovijeda o nekom mladom čovjeku koji je želio pohađati biblijsku školu, a zatim otići u misije. Nije imao novca i mislio je da mora uzeti zajam jer inače ne bi mogao platiti školu. Ali time bi do ispita nagomilao gomilu dugova od 40 000 franaka. Kako bi ih platio svojom misionarskom plaćom?

Nakon što je molio na ovu nakanu, odlučio se prijaviti bez financijskog osiguranja i pouzdati se da će se Bog pobrinuti za njega. Do ispita nije nijedan jedini put posuđivao novac. Doživio je da mu je živi Bog davao sve što mu je trebalo. To je bila najvažnija lekcija koju je naučio u biblijskoj školi. Ujedno je bila i dobra priprema za misionarsku službu. Ako posuđujemo novac, možda oduzimamo Bogu priliku da nam dade iskusiti svoju snagu i blagoslov.

Dobro živjeti

Dug u mnogo slučajeva proizlazi iz ispunjavanja naših želja, a ne stvarne potrebe. Katekizam Katoličke Crkve nema ni jednu konkretnu preporuku za dug, već govori o pitanju želja u odnosu na stvarne potrebe:

»Umjerenost je moralna krepost koja obuzdava privlačnost naslada i osposobljuje za ravnotežu u upotrebi stvorenih stvari. Ona osigurava gospodstvo volje nad nagonima i drži želje u granicama čestitosti.

Umjerena osoba vlastite osjetne težnje usmjeruje prema dobru, čuva zdravu moć rasuđivanja, ne ide za vlastitim „nagonom! I vlastitom snagom „slijedeći strasti svoga srca” (Sir 5,2). Stari zavjet često hvali umjerenost: „Ne idi za svojim strastima, kroti svoje požude” (Sir 18,30). Novi zavjet je naziva „uzdržljivost” ili „trijeznost”. Mi moramo živjeti „trijezno i pravedno i pobožno (…) na ovome svijetu.”« (Tit 2,12). (KKC br. 1809)

Dobro živjeti ne znači ništa drugo nego ljubiti Boga svim svojim srcem, svom svojom dušom i svim svojim djelovanjem. Njemu se daje potpuna ljubav (po umjerenosti) koju nikakva nesreća ne može pokolebati (što očituje jakost), ljubav koja sluša samo njega (to je pravednost), koja bdije da bi razlikovala sve stvari, u strahu da je ne bi zatekla lukavost i laž (to je razboritost). Ako se usredotočimo na novac kada govorimo o dugu i Bogu, propustit ćemo poziv slobode koju predstavlja milost i milosrđe. Novac je samo „ilustracijski položaj”.

Jakost duga se osjeti kada je osoba financijski zarobljena tako da ako Bog želi da ode nekamo ili napravi nešto za izgradnju svoga Kraljevstva, morat će Ga odbiti jer se neće moći osloboditi svojih vjerovnika. To je i značenje odlomka iz Mudrih izreka 22,7: „Bogataš vlada na siromasima, a dužnik je sluga vjerovniku”.

Tekst je prvotno objavljen u časopisu Book.

  • 73
  •  
  •  
  •  
  •  
Komentiraj
U komentarima je zabranjeno vrijeđanje na bilo kojoj osnovi. Komentari koji sadrže uvredljive poruke ili neprimjerene izraze bit će uklonjeni.

Reci što misliš

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.

Klub prijatelja
Na vrh
error: Sadržaj je zaštićen !!