Foto: Shutterstock

Pusti srcu nek govori

Pusti srcu nek govori
vjeruj vjeruj ono zbori
visinama kad poletiš
da poletiš a ne strepiš

Oslobodi ruke svoje

nek postanu krila laka
kad poletiš toj ljepoti
nek te vodi sunca zraka

U daljini dok te čeka
gdje te nije tamo zove
On ti snagu krila daje
da te voli ne prestaje

Pusti srcu nek govori
vjeruj vjeruj On te vodi
On ti snagu krila daje
kad poletiš ne prestaje!

Put tihog postojanja

Prolazi sretno vrijeme
proljeće, livade zelene
cvjetovi i pčele male
bumbari i buba mare

Gledam danima redom
ta ljeta bogata medom
večerima usred mraka
Graditelj svih odmara

Jutro, sve oči se bude
sad Graditelj traži ljude
jesen im sebe je dala
je l’ itko rekao hvala

Zima je ledena oaza
za neke klizava staza
život je usred granja
put tihog postojanja!

Tu ptice čuju se male
sumrak kad tiho pada
nada je puna sjećanja
a ljubav daljine sanja!

Autor: Ivan Dragičević; Book.hr