Duhovnost

AUGUSTYN PELANOWSKI

Nesreća može biti stuba prema sreći, ili samo druga strana sreće „Estera je imala odličan položaj u društvu, bila je kraljica – a ipak nije izbjegla križ, nije ju mimoišla opasnost. Život u izobilju, dobar položaj, titula, društveni status nam ne jamče životni mir. Uvijek se nalazimo u nekoj vrsti umiranja. Nema na svijetu takva mjesta ili vremena u kojem bismo mogli izbjeći to iskustvo.“

Nesreća može biti stuba prema sreći, ili samo druga strana sreće

Foto: Shutterstock


 

Puno pišem o molitvi jer bismo se trebali i puno moliti. Htio bih se tu još jednom vratiti na lik kraljice Estere, jer bi ona mogla biti za nas primjer kako moliti. Estera je mlada židovska djevojka, koja zbog političkih promjena i sporazuma postaje kraljica, tj. žena perzijskog kralja. Nakon što je udaljio svoju prvu ženu, Vaštu, kralj Ahasver odlučio je izabrati drugu ženu. U izboru je sudjelovalo puno mladih i lijepih žena, ali upravo je Esteru kralj Ahasver zavolio više negoli sve ostale žene. Mogla se ponašati kao jedna od kćeri lika iz Balzacova Oca Goriota, ali naprotiv, Estera je održavala kontakt sa svojim stricem. Teško je zamisliti bolji društveni položaj za mladu ženu, siroticu, koja pripada progonjenu narodu. To je taj poznati nam biblijski motiv: što si više progonjen, to imaš bolji položaj. Sjetite se životne povijesti Josipa Egipatskoga. Takva je taktika djelovanja Božje milosti. Mi često vidimo samu nesreću oko nas – ali ipak ta nesreća može biti stuba prema sreći ili samo, jednostavno, druga strana sreće. Kao što je to rekao otac Pio u jednoj svojoj propovijedi da život ima dvije strane – s jedne strane vidimo izvezenu tkaninu, a s druge samo isprepletene niti.

Ako trebamo oprostiti neku malu krivnju, a pokazujemo ogromnu mržnju, to je onda znak da je u nama oholost divovskih razmjera

Estera postaje kraljica. Ona je lijepa žena. Poslije nekog vremena događa se da jedan od velikodostojnika dvora, visoko postavljen član kraljevskog vijeća, Agagovac Haman, nagovara kralja da izda naredbu o istrebljivanju cijeloga židovskog naroda. Među svim tim svojim različitim zavjerama i spletkama, Haman je obećao kralju deset tisuća talenata srebra nakon što se izvrši istrebljivanje. Taj broj, deset tisuća talenata, pojavljuje se u Isusovoj usporedbi o nemilosrdnom dužniku – točnije o dva dužnika i kralju (usp. Mt 18, 23 – 35). To nam daje mogućnost da možemo razumjeti cijeli taj događaj u smislu opraštanja – sakriveni motiv svih tih Hamanovih zavjera bio je taj što mu se Mordokaj nije klanjao. Zbog nedostatka ponizna naklona jednog čovjeka Haman je odlučio dovesti do uništenja cijelog naroda! Hamanov bijes imao je svoj izvor u ogromnoj oholosti. Što je veća oholost, to se rađa veća mržnja. Ako trebamo oprostiti neku malu krivnju, a pokazujemo ogromnu mržnju, to je onda znak da je u nama oholost divovskih razmjera. Ali taj događaj je samo ponavljanje događaja koji se već jednom dogodio u tom dvoru. Hamanov bijes je ponavljanje bijesa Ahasvera koji je iskazao prema svojoj prvoj ženi Vašti. Kralj joj nije oprostio to što mu nije iskazala poštovanje time što se nije odazvala pozivu na gozbu. Ahasver se osjećao potresen, odbačen, ponižen zbog ženina nepoštovanja i zbog toga ju je odbacio. Odbacivanje često rađa drugo odbacivanje.

Kraljica ulazi u veoma tešku molitvu, koja je ništa drugo nego istresanje na glavu smeća cijelog života

Zbog Ahasverove preosjetljivosti na osnovu poštovanja njegove osobe, Haman je to mogao lukavo iskoristiti. Predstavio je kralju židovski narod kao neposlušan narod, kao što je i njegova bivša žena bila neposlušna. Reakcija se mogla lako predvidjeti i kralj je reagirao isto kao i prije. Bivša žena ga je toliko ranila da je svoju povrijeđenost prebacivao na sve oko sebe. Situacija je iz dana u dan sve opasnija. Estera ne zna na koji način udaljiti tu opasnost. Po stričevu nagovoru započinje svoju molitvu. Kraljica ulazi u veoma tešku molitvu, koja je ništa drugo nego istresanje na glavu smeća cijelog života. I to joj polazi za rukom – molitva je uspješna, Bog daje milost. Treba dodati da u hebrejskom jeziku postoji riječ koja se izgovara isto kao i ime Vašti, ali se zapisuje drugačije i označava izraz ‘moja sramota, moj stid’. Moj stid. U molitvi se moram prisjetiti svojeg stida. To je put prema velikoj svetosti. Vašti nije htjela stati pred kralja. Što mene sprečava da stanem pred Isusa? Bojim se da će on vidjeti moj stid.

Uvijek se nalazimo u nekoj vrsti umiranja

Estera je imala odličan položaj u društvu, bila je kraljica – a ipak nije izbjegla križ, nije ju mimoišla opasnost. Život u izobilju, dobar položaj, titula, društveni status nam ne jamče životni mir. Uvijek se nalazimo u nekoj vrsti umiranja. Nema na svijetu takva mjesta ili vremena u kojem bismo mogli izbjeći to iskustvo. Došao je takav trenutak u Esterinu životu kad je morala izabirati: umirati za druge u molitvi i riskirati sva svoja dostignuća ili umirati u predbacivanju savjesti i osjećaju izdaje vlastitog naroda. Spasiti sebe i izgubiti Mordokaja ili ugroziti vlastiti život i spašavati onoga koga voliš kao oca? Uvijek prijeti kakva smrt, uvijek čeka kakvo umiranje – bolje je izabrati takvo koje ima smisao. Kada bježiš od umiranja za druge, onda ulaziš u smrt grijeha. Estera je žena koja je rastrgana između kušnje egoizma i posvete za druge. Takva rastrganost može se preživjeti samo zahvaljujući molitvi. Zbog toga u trenutku najteže duhovne borbe vidimo kraljicu koja stoji skrušena pred Bogom, bez krune na glavi, u pokorničkim haljinama, sa smećem na glavi.

Onaj tko dobro poznaje riječ Božju, taj također zna i ovo: ako te tko progoni, nemoj prebrzo pobjeći od njega, jer je lako moguće da je to tvoj veliki pomoćnik

Estera moli Boga za pomoć i blagoslov prije nego se pojavi ispred svog muža, koji je ujedno i autor odluke o istrebljenju cijeloga njezina naroda! Tako se često događa u životu da je onaj tko je najveći neprijatelj ujedno i tvoj najveći dobročinitelj! To je ta tajanstvenost Biblije. Onaj tko dobro poznaje riječ Božju, taj također zna i ovo: ako te tko progoni, nemoj prebrzo pobjeći od njega, jer je lako moguće da je to tvoj veliki pomoćnik. Kad je Bog stvorio Adama, opazio je da se prvi čovjek osjeća samotan i zato mu je stvorio „pomoć“ – Evu. Ta „pomoć“ u hebrejskom jeziku zove se azer, ali vjerojatno iz zlobe neki su rabini čitali taj izraz kao acer, što znači ‘prepreka’. Videći Adamovu samoću, Bog mu je stvorio… prepreku. Smisao je taj da je Eva Adamu – izišla iz boka! Zahvaljujući tomu, Adam se mogao više truditi oko nje. Esterin muž je čovjek koji ju može ubiti u svakom trenutku, a izdaje također i odluku o istrebljivanju cijelog njezina naroda. Zamisli to! A istodobno je on njezin voljeni muž. I kako je to ta žena trebala povezati u svojem srcu? Može tako biti i u tvojem braku i treba s tim živjeti. Kako nam Biblija pomaže bolje vidjeti ono što vidimo!

od duha do uha 3dNastavak teksta možete pročitati u knjizi „Od Duha do uha“ autora p. Augustyna Pelanowskog. Dopuštenje izdavača za prenošenje ulomka vrijedi isključivo za portal Book.hr.

Više o knjizi možete saznati ovdje, a kupiti ju ovdje.

Prijavite se na naš newsletter i svaki tjedan primajte najvažnije i najzanimljivije tekstove na svoju e-mail adresu! Prijaviti se možete ovdje.

Komentirajte
Komentiraj
U komentarima je zabranjeno vrijeđanje na bilo kojoj osnovi. Komentari koji sadrže uvredljive poruke ili neprimjerene izraze bit će uklonjeni.

Reci što misliš

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Najčitanije

Na vrh