Osobni razvoj

KAKO UGURATI MOLITVU U SVOJ DNEVNI RASPORED – PET SAVJETA ZA MAJKE // Mama koja moli jest mama kojoj je stalo

Mama koja moli jest mama kojoj je stalo

Ne znam zašto je teže biti odgovoran roditelj u vrijeme ljeta, ali valjda je to povezano s uvjetovanim Pavlovljevim refleksom da ljeto znači slobodu. Ali sloboda za sasvim je nešto drugo nego sloboda od. Da, slobodni smo od razvoženja djece po njihovim aktivnostima i od ludnice u svezi s obrokom koji spaja zajutrak i ručak, a koja započinje već u šest ujutro. Ali ni po ljeti nismo slobodni, naprimjer od pristojna odijevanja, ni uz kakve izgovore i ni u kom slučaju.


Kad se malo priberem i posložim svoje ograničene unutarnje resurse, shvatim da je ono što je najgore u svemu mamin gubitak mira i sabranosti. Doduše, duže spavam ujutro (a i to je itekako važno), ali nedostaje mi moj jutarnji ritual čitanja uz kavu te takve trenutke mira i tišine više ne mogu imati u danu sve do kasno navečer.

Kada ne molim, postajem najgora moguća mama

Već nekoliko tjedana pokušavamo s određenim uspjehom moliti obiteljsku Krunicu ili bar deseticu i ta se je zajednička molitva pokazala kao dobra ideja. No to nije dovoljno da nadomjesti mamine malo veće potrebe za molitvom i razmatranjem.

Svakodnevna misa bila mi je hrana tijekom školske godine, ali to mogu ostvariti u danima kad je samo dvoje mlađe djece kod kuće. Kad su svi četvero doma, s Lukeovim trenutnim stanjem živahnosti (tek je prohodao), to je nezamislivo, bez obzira na to što je obližnja crkva ugodno i privlačno mjesto, gdje se svi osjećaju dobrodošli i sjedala su raspoređena tako da moje cijelo leglo rado sjeda u prvi red, a nije jedno od onih arhitektonskih užasa iz kojih uplašena djeca žele pobjeći i na kojima se oltar uzdiže visoko iznad ostatka crkve. Bolje da šutim o tom iskustvu.

I tako ostaje praznina. Zjapeći ponor duhovne praznine između hitre jutarnje molitve i kratka razmatranja dnevnih misnih čitanja te beskrajnih i dugih, vrućih dnevnih sati koji me razdvajaju od Boga.

Međutim, kada ne molim, postajem najgora moguća mama. (Čak i kada molim, nisam baš mama godine.) Tako da neizostavno moram nekako ugurati molitvu u svoj dnevni raspored. Stoga sam se obratila iskusnijim mamama i prijatelju svećeniku, koji je duhovni vođa mnogim udanim ženama. Evo nekoliko njihovih prijedloga te nekoliko stvari koje su mi pomogle u mojem kaotičnom stanju.

Kako ugurati molitvu u svoj dnevni raspored – pet konkretnih prijedloga

„Moli dok vježbaš.” Nikada nisam brzo trčala, što mi svakako pomaže da mogu moliti Krunicu dok se krećem puževim korakom. Molim i dok sam u teretani. To nije baš duboko kontemplativna molitva, ali svakako je i to bolje nego ništa.

„Klanjanje. Koliko god puta možeš ići, najbolje sama.” Volim s djecom kratko navratiti u kapelu sveudiljnog klanjanja u svojoj župi. Svi ostali klanjatelji smatraju to slatkim (barem se nadam) kada Luke zavrišti: „Isus!!!!!!!!!!!!!!!!” i kad se naglo otrgne iz mojih ruku i potrči prema pokaznici. Znam da je važno upoznati ih s Presvetim od malih nogu. Ali ni to nije ne znam kakva molitva. Kada mogu ići na klanjanje od pola sata ili sat, to je raj za mene, mada obično samo drijemam u klupi i „sunčam” se u Božjem prisustvu. Prije sam običavala uključivati i svoj razum, ali sada, otkad sam majka, teško mogu izreći koju smislenu molitvu. Sada samo prihvaćam da me Bog želi ispuniti svojom milošću i dopustiti mi da se odmaram s njim. I to je predivno.

„Ustani prije djece i provedi s Bogom dvadeset minuta.” To je lakše reći nego učiniti, ovisno o životnom stanju. Ako sam trudna ili dojim, to mogu zaboraviti. Inače? Uvijek vrijedi pokušati, čak i ako manje spavam. U korizmi sam to činila kao pokoru i to je ubrzo postao najbolji i najvažniji dio u mojem danu – možete li zamisliti?

„Uvijek prikazuj Gospodinu sve svoje dnevne poslove.” Napiši si na papir i stavi ga u kuhinju ili gdje već provodiš najviše vremena: „Prikazujem ti…” i stalno se na to vraćaj tijekom dana. „Gospodine, prikazujem ti ovo suđe koje moram oprati. Prikazujem ti kuhanje i pripremanje hrane. Ovaj poslić koji moram obaviti. Ovaj neugodni telefonski razgovor. Ovaj roditeljski sastanak.” Također su mi govorili da „pohranjujem milosti“ za svako pojedino dijete dok je još malo, da ih poslije mogu iskoristiti, kada nastupe teške godine. Nešto kao: „Gospodine, predajem ti ovu hrpu rublja za toga i toga, koji se je sinoć pomokrio u postelju. Molim te za njegovo zvanje, za njegove mladenačke godine, za buduću suprugu.” Ta mi se je ideja toliko svidjela da sam skupila sve moguće milosti za svako svoje dijete koje sam god mogla, spremajući ih za njihovu budućnost i za naš međusobni odnos. Čak sam u tome uživala, ako smijem to uopće reći. No bilo kako bilo, treba cijeniti te milosti. Kad mi koje dijete zadaje velike probleme (ili mi ne da spavati), onda kažem Isusu: „Hvala ti što mogu patiti za to dijete. Molim te da uporabiš tu milost kada im bude naročito potrebna.” Tako da je svaka poteškoća i svaka boljetica dobila novi smisao.

„Pođi na duhovnu obnovu u tišini.” Toliko puta mi je to rečeno, pogotovo od iskusnih mama, koje imaju velike obitelji i koje idu jednom godišnje na duhovnu obnovu bez djece. One kažu da je to veoma važno za njihovo roditeljstvo te je postalo krucijalno za njihov odnos s Isusom u teškim godinama roditeljstva. Još nisam primijenila taj savjet, ali jedva čekam da to učinim.

Drago mi je što Crkva ima svetce iz svakog staleža i načina života. I što sam duže majka, sve više nevjerojatnih majka svetica susrećem. Njihovi me primjeri nadahnjuju i pomažu u mojim kućanskim, obiteljskim i majčinskim dužnostima, koje nisu male, niti nevažne. Zato me uvijek raduje kada naiđem na citate poput ovih i vidim da ima nekoga tko to razumije.

„Gospodine, ti si također iznad lonaca i tava.” (Sveta Terezija Avilska)

 „Žena mora ponekada ostaviti Boga na oltaru da bi ga pronašla u kućanskim poslovima.” (Sveta Franciska Rimska)

„Žudim za odmorom. Nemam više snage. Potrebno mi je u tišini razmatati otajstva spasenja, na koja sam zaboravila zbog zemaljskih briga i dužnosti.” (Sveta Zelija Martin)

 „Zašto ne uspijevaš činiti dobro? Zato što ne moliš dovoljno!” (Sveta Ivana Beretta Molla)

Izvor:  Catholic News Agency

Prijevod: Josip Sinjeri (Book.hr)

Na vrh