Foto: Jaclyn Moy, Unsplash

stanje se stalno pogoršava

Jedno je istraživanje iz 2013. ustanovilo da su „mentalni i poremećaji uzrokovani uzimanjem opojnih tvari vodeći uzročnici bolesti diljem svijeta, zajedno s globalno raširenim bolestima poput side, tuberkuloze, dijabetesa i metaboličkih bolesti”. Ti podatci su zabrinjavajući. Posebno ako se uzme u obzir istraživanje Nacionalnog instituta za mentalno zdravlje SAD-a, provedeno od 2001. do 2003. na slučajno odabranim odraslima, koje je utvrdilo da 46 % ljudi koji su sudjelovali u istraživanju ima simptome barem jedne duševne bolesti.

Čini se da se stanje stalno pogoršava, jer novija istraživanja pokazuju da su psihološki poremećaji znatno porasli tijekom proteklih pedesetak godina.

Ali bez obzira na te zastrašujuće brojke, na mnogo su načina naša djeca sigurnija nego ikada prije. Od 1970. smrtnost dojenčadi znatno je smanjena. Od 1907. stopa smrtnosti male djece upola je smanjena. U posljednjih 40 godina stopa nasilnih zločina u kojima su žrtve bila djeca smanjena je 60 %. Tako da ima i pozitivnih podataka.

Zašto samo tako zabrinuti i patimo od osjećaja teškoga mentalnog pritiska?

Zašto smo onda svi, i odrasli i djeca, tjeskobniji nego ikada prije? Zašto samo tako smrtno zabrinuti i patimo od osjećaja teškoga mentalnog pritiska? Puno sam razmišljao o tom pitanju i mislim da se odgovor nalazi u pet društvenih trendova koji uznemiruju naše živote.

Dvostruki M stres: mediji i mobiteli

Gomilanje informacija posredstvom medija i mobitela usko je povezano s mnogim psihološkim posljedicama, poput tjeskobe, dok je korištenje elektroničkih uređaja i pristup medijima pomoću njih u stalnu porastu nekoliko posljednjih desetljeća. Jednostavno rečeno, što su više naši mladi spojeni s ekranom, to će više biti zabrinuti.

To se naročito odnosi na rano izlaganje raznim ekranima, dok dječji mozak još nije dovoljno razvijen, niti dijete ima dovoljno iskustva da bi se moglo nositi sa strašnim i zbunjujućim porukama koje na njima prima. Koji savjet se može dati? Ne dajte u ruke svoje djece mlađe od 11 godina mobitel ili prijenosno računalo (koliko god se to moglo činiti korisno na putovanju ili pri vožnji automobilom) i pazite da barem dva dan u tjednu budu slobodna od bilo kojeg ekrana, osim ako je to potrebno za školu.

Problemi sa spavanjem

Podatci pokazuju da Amerikanci spavaju 20 % manje negoli stoljeće ranije. A istraživanja upućuju na to da je (ne)spavanje povezano s gotovo svime. Posebno s tjeskobom. Oko 90 % ljudi s tjeskobnim poremećajem ima problem sa spavanjem, i to dokazuje da su spavanje i tjeskobnost blisko povezani. Ako želimo poboljšati san naše djece (sad i za cijeli život), maknimo sve ekrane iz njihovih spavaćih soba i pripazimo na to pretpubertetna djeca idu spavati u devet navečer. To će imati pozitivan učinak.

Što se zbiva s tijelom, zbiva se i sa psihom

U SAD-u je broj pretile djece porastao više od tri puta u posljednja četiri desetljeća. Djeca sve više jedu, a sve manje se kreću. U međuvremenu istraživanja su povezala psihičko zdravlje s tjelovježbom, a također je dokazano da je prerađena hrana jedan od krivaca za loše zdravlje. Postoje mnoge smjernice za zdrav život i prehranu, ali tri su preporuke temeljne: pazite na to da vaša djeca piju više vode od bilo kojega drugog pića, da dnevno barem trideset minuta provedu u tjelesnoj aktivnosti (što je upola manje od preporučena vremena), i to bi trebalo biti neizostavno, te da barem jedan obrok u danu bude posve prirodan (uključujući žitarice, banane, orahe, pa čak i malo šećera za lagan svakodnevni zajutrak).

Obitelj je važna

Dobra je vijest da je stopa razvoda braka lagano opala u posljednja dva desetljeća u usporedbi sa značajnim porastom sredinom osamdesetih. Ali istovremeno je strahovito porastao broj nevjenčanih parova. Djeca rođena od takvih parova imaju pet puta veći rizik da dožive rastavu svojih roditelja negoli djeca rođena u braku. Prema američkome statističkom zavodu, 2000. godine 41 % svih nevjenčanih parova imao je dijete koje je živjelo s njima. Godine 1987. to je bio slučaj tek za 21 % njih. Istraživanja stalno pokazuju da djeca iz takvih obitelji češće pate od psiholoških poremećaja, uključujući i tjeskobu ili anksioznost. Ne može se iz toga jednostavno donositi zaključke, ali jasno je vidljivo koliko je važno da svi roditelji razmisle o tome koliko njihove životne situacije i odnosi utječu na stanje i zdravlje njihove djece.

„Nema straha u ljubavi”

Vjera i duhovnost oduvijek su bili izvor snage i opstojanja za mnoge ljude. Mnoga istraživanja načelno pokazuju da vjera i snažna povezanost s višom silom dovode do manje tjeskobe, do veće društvene podrške, do veće stabilnosti u odnosima, do manje korištenja opijata i manje negativnog ponašanja.

No evo onoga što je škakljivo. Čini se da većina pozitivne povezanosti između vjere i psihološke prilagodbe ovisi o vjeri u mladosti, ali poznato je da se crkvu pohađa manje nego ikada, kao i da se često laže o tome. Redovito odlaženje u crkvu i uključenost u crkvena zbivanja te skupine mladih znatno smanjuje anksioznost kod djece.

Roditelji, prvo poradimo na svojoj anksioznosti

Kao roditelji još uvijek možemo prilično utjecati na suočavanje s tih pet izazova. Potrebne su svakodnevne hrabre odluke da bi se zdravlje i obiteljska stabilnost našle na prvom mjestu. Razne varijante riječi „ne bojte se” najviše su ponavljan izraz u Bibliji. Ali danas nije lako živjeti prema tim riječima. Jer, kad bih dodao i šesti trend ovomu nizu, to bi bila roditeljska zabrinutost. Ako smo kao roditelji veoma zabrinuti, takva će onda biti i naša djeca. Tako je možda najvažnija preporuka koju vam mogu dati da prvo poradite na svojoj anksioznosti, a tek onda ćete se moći pozabaviti tjeskobom kod svoje djece.

Dok pišem ovaj članak, navršavam 40 godina života i uskoro ću biti otac sedmog djeteta. I što više blagoslova primam, to me je više strah onoga što bi moglo poći krivo. Ali ne sumnjam da nam život nije dan zato da bismo se brinuli. Napominjem biblijski tekst iz Poslanice Filipljanima: „Ne budite zabrinuti ni za što, nego u svemu – molitvom i prošnjom, sa zahvaljivanjem – očitujte svoje molbe Bogu”. (Fil 4, 6)

Autor: Jim Schroeder (Aleteia.org)

Preveo Josip Sinjeri; Book.hr, odabrala A. P.

Preporučujemo knjigu „Jesi li stvarno dobro?“ autorice Debre Filete. Dopuštenje izdavača za prenošenje ulomka vrijedi isključivo za portal Book.hr. Knjigu je moguće kupiti putem webshopa naše Biblioteke Figulus ovdje.

Podržite naš rad