Foto: Shutterstock
„Suprotstavljena vjerovanja su moguća, no suprotstavljene istine nisu. Možemo vjerovati da je sve istina, ali ne možemo sve učiniti istinitim”
Što je istina?
Odgovor na to pitanje je vrlo jednostavan.
Istina je „predstavljati nešto onakvim kakvo ono zaista jest”. Prije gotovo dvije tisuće godina rimski je namjesnik Pilat upitao Isusa: „Što je istina?, no nije čekao da mu Isus odgovori. Umjesto toga Pilat je smjesta postupio kao netko tko zna barem malo istine. Misleći na Isusa, izjavio je: „Ne nalazim na ovome čovjeku nikakve krivice” (v. Iv 18,39). Oslobađajući Isusa presude, Pilat je „predstavio stvarnost onakvom kakva jest”.
Istina se također može definirati kao „ono što se poklapa sa svojim objektom” ili kao „ono što opisuje stvarno stanje stvari”. Pilatov je sud bio istinit jer se podudarao sa svojim objektom; opisivao je stvarno stanje stvari. Isus je uistinu bio nevin.
Istina nije relativna
Istina nije relativna, kako se uči u mnogim školama. Istina je apsolutna. Ako je nešto istinito, onda to vrijedi za sve ljude, to je istinito svugdje i za sva vremena. Sve su tvrdnje o istini apsolutne, nepromjenjive i isključive. Promislimo samo o tvrdnji koja kaže da „je sve istina”. To je apsolutna, ograničena i isključiva tvrdnja. Ona isključuje oprečnu tvrdnju (tj. ona tvrdi kako izjava „sve nije istina” nije točna). Zapravo sve istine isključuju tvrdnje koje su im u suprotnosti. A to vrijedi čak i za religijske istine.
To nam je postalo jasno kad sam prije nekoliko godina raspravljao s religijskim humanistom Michaelom Constantinom Kolendom. (Norman)
„Ti kršćani imaju veoma skučen um!”
Bila je to zabavna rasprava. Michael je jedan od rijetkih ateista koji je prije rasprave sa mnom pročitao moju knjigu Christian Apologetics (eng. Kršćanska apologetika).
Kad je došao red na njega, podigao je knjigu i izjavio: „Ti kršćani imaju veoma skučen um. Pročitao sam knjigu dr. Geislera. Znate li da on vjeruje da je kršćanstvo istinito te da je sve ono što je u suprotnosti s njime pogrešno?! Kršćani imaju veoma skučen um!”
No, i ja sam pročitao njegovu knjigu prije rasprave. Njezin naslov glasi Religion Without God ((eng. Religija bez Boga); to je nešto poput romanse bez bračnog druga!). Kad sam ja bio na redu, podigao sam Kolendinu knjigu i rekao: „Ti humanisti imaju veoma skučen um. Pročitao sam Kolendinu knjigu. Znate li da on vjeruje da je humanizam istinit te da je sve ono što je u suprotnosti s njime pogrešno?! Humanisti imaju veoma skučen um!”
Publika se smijuljila shvativši moju poantu. Humanističke su tvrdnje o istini skučene upravo kao i kršćanske. Jer ako je H (humanizam) u pravu, tada je sve suprotno H-u pogrešno. Jednako tako ako je K (kršćanstvo) u pravu, tada je sve suprotno K-u pogrešno.
Istine o istini
Postoje još mnoge istine o istini. Evo nekih:
- Istinu treba otkriti, a ne izmisliti je. Ona postoji neovisno o tome je li je itko svjestan. (Gravitacija je postojala prije nego što ju je Newton otkrio.)
- Istina nadilazi kulturu. Ako je nešto istinito, tada je to istinito za sve ljude, svugdje i za sva vremena (2+2=4 za svakoga, svugdje i zasvagda).
- Istina je nepromjenjiva unatoč tome što se naša vjerovanja o njoj mijenjaju. (Kad smo počeli vjerovati da je zemlja okrugla, a ne ravna, nije se promijenila istina o zemlji, nego se promijenilo naše vjerovanje o toj istini.)
- Vjerovanja ne mogu utjecati na činjenice, koliko god vjerovali u njih. (Možemo vjerovati da je zemlja ravna ploča, no to neće značiti ništa osim da smo posve u krivu.)
- Na istinu ne utječe ničiji stav. ((Ako istinu govori neka drska osoba, to neće učiniti da ona (istina) postane laž. Činjenica da neki ponizan čovjek tvrdi nešto što je pogrešno neće tu tvrdnju učiniti istinitom.))
- Sve su istine apsolutne. To vrijedi i za one istine koje se čine relativnima. (Na primjer izjava „Meni, Franku Tureku, je bilo vruće 20. studenoga 2003.” može se činiti relativnom, ali istina da je Franku Tureku toga dana bilo vruće zapravo vrijedi za sve, svugdje.)
Ukratko, suprotstavljena vjerovanja jesu moguća, no suprotstavljene istine nisu. Možemo vjerovati da je sve istina, ali ne možemo sve učiniti istinitim.
Ovo je prilično jasno. No kako se možemo nositi s modernom pretpostavkom da istina ne postoji? U tome nam može pomoći nekoliko likova iz crtića. (…)
Iz knjige „Nemam dovoljno vjere da bih bio ateist“ autorâ N. L. Geislera i F. Tureka.
Više o knjizi možete saznati ovdje. Dopuštenje izdavača za prenošenje ulomka vrijedi isključivo za portal Book.hr.
Knjigu po sniženoj cijeni od 30 umjesto 120 kuna možete nabaviti u našem web-shopu, ovdje.
Posebna pogodnost! Besplatna poštarina za narudžbe iznad 200 kuna.
