Današnji zaštitnik, sveti Krševan, akvilejski mučenik iz IV. stoljeća, istaknuo se žarkom vjerom u vrijeme Dioklecijanovih progona. O njegovu životu i mučeništvu kruže različite legende. Carski namjesnik („vicarius urbis”) prema predaji je bio u Rimu vjeroučitelj svete Anastazije (Stošije), mučenice. Dok je boravio u tamnici, Krševan je tužnu Anastaziju tješio i bodrio svojim pismima.

Krševana su nagovarali da se odrekne vjere a zauzvrat mu je ponuđen visok upravni položaj, prefektura i konzulat Rimske provincije. Odbio je tu ponudu jer nije želio pogaziti svoju vjeru i zanijekati samog sebe. Odrubljena mu je glava 23. studenoga 304. u Akvileji (današnjoj Furlaniji u sjeveroistočnoj Italiji). Tijelo mu je bačeno u more, a voda ga je vratila na obalu. Pokopao ga je sveti Zoilo.

Zaštitnik Zadra

Uz blagdan svetoga Krševana ulazna pjesma kliče: „Evo pravoga mučenika, koji je za Kristovo ime krv svoju prolio; nije se bojao prijetnji sudačkih, i tako je ušao u kraljevstvo nebesko.” Njegovo ime ušlo je u Rimski kanon mise, a kao zaštitnika svoga grada slave ga Zadrani (njegov lik krasi i grb grada). Svojem zaštitniku podigli su prekrasnu romaničku crkvu, koju je 4. svibnja 1175. posvetio zadarski nadbiskup Lampridije koji je bio domaćin papi Aleksandru III. Dvije skladne kolonade dijele crkvu u tri broda, nad bočnim brodovima su niske galerije s jednostavnim otvorima, a u dnu bazilike tri polukružne apside, pred kojima je podignuti prezbiterij. Usred prezbiterija nalazi se vrijedan barokni oltar iz 1701., s bijelim mramornim kipovima zadarskih zaštitnika svetog Šimuna, svetog Krševana, svete Stošije i svetog Zoila, a djelo su mletačkog kipara Alvisea Tagliapietre. Svetom Krševanu posvećene su mnoge crkve i kapele u Italiji, širom svijeta i hrvatskih krajeva.

Priredio Danijel Katanović; Book.hr

Uključite se u našu Viber zajednicu.