Foto: Shutterstock
Nakon pada čovjek nije od Boga napušten. Naprotiv, Bog ga poziva i na tajnovit mu način objavljuje pobjedu nad zlom i dizanje iz njegova pada. Taj odlomak knjige Postanka nazvan je »Protoevanđelje« jer je prvi navještaj Mesije otkupitelja, borbe između zmije i Žene te konačne pobjede njezinog potomka. Kršćanska predaja vidi u tom odlomku navještaj »novoga Adama« koji svojom poslušnošću » sve do smrti […] na križu« (Fil 2, 8) preobilno ispravlja Adamov neposluh.
‘O sretne li krivice, koja je zavrijedila takvog i tolikog Otkupitelja’
Povrh toga mnogi su crkveni Oci i naučitelji u toj ženi najavljenoj u »Protoevanđelju« prepoznali Kristovu Majku Mariju kao »novu Evu«. Ona je prva i na jedinstveni način uživala pobjedu nad grijehom koju je Krist izvojevao: bila je očuvana izuzetom od svake ljage istočnoga grijeha i kroz cijeli svoj zemaljski život, posebnom Božjom milošću, nije počinila nikakav grijeh.
Ali zašto Bog nije spriječio da prvi čovjek sagriješi? Sveti Lav Veliki odgovara: »Neizreciva Kristova milost darovala nam je bolja dobra od onih koja nam je demonska zavist otela.« A sveti Toma Akvinski: »Ništa se ne protivi činjenici da je ljudska narav bila određena za uzvišeniju svrhu nakon grijeha. Bog doista pripušta zla da iz njih izvuče veće dobro. Odatle riječ svetoga Pavla: ‘Gdje se umnožio grijeh, nadmoćno izobilova milost’ (Rim 5, 20). Odatle se i pjeva u Hvalospjevu uskrsnoj svijeći: ‘O sretne li krivice, koja je zavrijedila takvog i tolikog Otkupitelja’.«
Izvor: Katekizam Katoličke Crkve, br. 410-412; L. M.
Prijavite se na naš newsletter i svaki tjedan primajte najvažnije i najzanimljivije tekstove na svoju e-mail adresu! Prijaviti se možete ovdje.
