Foto: Pixabay

Kao što pokazuje poznati rad dr. Davenporta Hookera, u više tisuća metara filmskog materijala, bebe su u dobi između osam i deset tjedana već osjetljive na dodir.

Plod također silovito reagira na bolne stimulacije – ubod igle i injekcija hladne ili hipertonične otopine – za te stimulacije koje bi i vama i meni bile bolne, djeca će vam reći da su bolne. Tako i novorođenče, sudeći po njegovoj reakciji, doživljava bol. Malo ima veze između brzine pokreta, primjerice pojedinog uda i energije utrošene u velike pokrete ploda kao što je okretanje.

Film dr. D. Hookera pokazuje karakterističnu refleksnu aktivnost šest beba:

Plod silovito reagira na stimulaciju koju smatramo bolnom

Rasprave o ublažavanju boli kod poroda uključuju samo komponentu majčine boli. A s obzirom na sve napjeve koje su napisali pjesnici i razni tekstopisci o plaču novorođenčadi, mogao bi se steći dojam da novorođenče plače iz zabave. Naše je mišljenje da novorođenčad plače iz samo jednog razloga: zato što je za bebu rođenje gušeće i često vrlo bolno iskustvo. Vrtimo se i iscrpljujemo oko rasprava treba li majci ublažiti bol kod poroda, premda bi tu na prvom mjestu trebale biti bebe, i njima bi trebalo ublažiti bol.

Međutim, zagovornici pobačaja rekli su mi kako nemamo dokaza da plod zaista osjeća bol. Strogo govoreći, oni su sasvim u pravu. Bol je izrazito osobno i subjektivno iskustvo i ne postoji biokemijsko ili fiziološko testiranje kojim bismo mogli ustanoviti boli li nekoga ili ne. To je fenomen koji čini da se vrlo lako i stoički podnosi tuđa bol, i to svaki opstetričar treba imati na umu. Također, nedostaje nam i bilo kakav dokaz da životinje osjećaju bol. Međutim, sudeći po njihovim reakcijama, čini se dobrohotnim pretpostaviti da je ipak osjećaju. Da nije tako, organizacije kao što su Društvo za sprječavanje okrutnosti nad životinjama ne bi imale smisla. Žalosti me činjenica da ljudskom plodu uskraćujemo dobrohotno uvažavanje koje smo spremni dati životinjama.

Bertrand Russell je jednom prilikom ispričao kako mu je ribolovac rekao da riba nema ni osjećaja ni osjetljivosti, ali da je unaprijed znao da mu ribolovac ne govori istinu.

Najraniji stadij u kojem je primijećena silovita reakcija ploda

Silovitu reakciju ploda primijetili smo u stadiju tek nešto dužem od 16 tjedana, provodeći amniocentezu zbog vrlo rane i teške Rh-faktorom uzrokovane hemolitičke bolesti. Mnogo ranije, dr. Hooker je u svojim monumentalnim filmskim snimkama mehaničkog reagiranja veoma rano pobačene djece uočio reakciju ploda na iritaciju; plod se, primjerice, naježi. (…)

Iz knjige Roberta L. Sassonea „Najmanji ljudi”. Dopuštenje izdavača za prenošenje ulomka vrijedi isključivo za portal Book.hr.

Više o knjizi možete saznati ovdje a kupiti ju ovdje.