Vjera i znanost

Ustajete li teško ujutro iz kreveta?

Ustajete li teško ujutro iz kreveta book evangelizacija

Mnogi imaju problema sa spavanjem. Nekada nije bilo tako. Možda je jedan od glavnih razloga taj što smo nekada lijegali u hladne, negrijane spavaće sobe.

Autor: Dr. Ivo Belan


Mnogi ljudi teško i nerado ustaje ujutro iz kreveta. Budući da ih nije malo koji navečer odlaze u krevet prilično kasno, čovjek bi pomislio da je razumno rješenje, jednostavno, navečer otići ranije spavati. To rješenje iz­gleda logično, međutim nije efikasno: hoćete li se ujutro osjećati svježi i odmo­reni, ovisi o tome koliko duboko (čvrsto) spavate, a ne koliko dugo spavate. A to koliko duboko i čvrsto spavate, opet ovisi o raznim čimbenicima, kao, naprimjer, jeste li tijekom dana potišteni, dosađujete li se, koliko pozornosti posvećujete tjelovježbi, pušite li, pijete li puno crne kave, uzimate li tablete za spavanje, svađate li se navečer s mužem ili ženom, jeste li zadovoljni svojim poslom ili ste možda na burzi rada, imate li hobi, mrzite li možda svoj posao domaćice, brinete li se stalno zbog neplaćenih računa, koliko se često smijete itd., itd. Skupi li se nekoliko takvih nepovoljnih čimbenika zajedno, nije čudno ako se takva osoba želi sakriti u krevet i zadržati što dulje svoju glavu pod pokrivačem.

U cilju što boljeg sna i lakšega jutarnjeg buđenja bilo bi potrebno, ukoliko je moguće, odstraniti iz života sve nepovoljne čimbenike.

Postoje dva tipa spavanja: jedan za vrijeme kojeg se očne jabučice, dok su pokrivene kapcima, brzo pokreću naprijed i natrag, i drugi, u kojem one to ne čine. Da bi čovjek riješio svoj problem jutarnjeg ustajanja, on treba više toga drugog tipa spavanja. Ta vrsta spavanja može opet imati neko­liko stadija, od laganoga do dubokog sna. Za vrijeme noći čovjek može na­izmjenično proći razne faze sna: fazu spavanja s brzim pokretima očiju, pa onda prijeći u fazu spavanja bez brzih pokreta očiju, da bi se nakon nekog vremena, tijekom noći, opet vratio na prethodnu fazu.

Upravo količina toga dubokog sna bez brzih pokreta očnih jabučica određuje hoćete li ujutro ustati „na krivu nogu“. Svatko se od nas vje­rojatno sjeća noći u kojima je spavao i više od 10 sati, pa ipak se bu­dio iscrpljen. To obično znači da smo noć proveli prevrćući se i okrećući se u krevetu, bez dovoljne količine dubokog sna.

Crna kava i cigareta mogu čovjeka toliko uznemiriti da ometaju san. Ta­blete za spavanje s vremenom gube svoj učinak, tako da ih osoba mora uzimati u sve većim dozama. Na kraju, nakon dužeg vremena, može se dogoditi da te iste tablete u biti postižu suprotan učinak, da sprečavaju čovjeka da uopće zaspi.

Brige i depresija – glavni otežavajući činitelji

Svakako da i poremećena večernja rutina, poremećena kućna atmosfera (svađe među supružnicima itd.) otežava usnivanje. Da bi se poboljšalo raspoloženje ujutro, za vrijeme ustajanja, sve te otežavajuće činitelje va­ljalo bi odstraniti. Dobro je uvesti u svoj životni ritam i koju športsko-rekreativnu aktivnost, kojom bi se čovjek umjereno bavio (recimo pola sata tri puta tjedno), od četiri do šest sati prije odlaska u krevet. Nakon takve aktiv­nosti tjelesni se metabolizam povećava, a s njime i tjelesna temperatura. Međutim do vremena kad je čovjek spreman za krevet, tjelesna tempera­tura pada, a baš ta temperatura jedan je od najvažnijih činitelja koji odlu­čuju, određuju hoćete li dobro zaspati. Ako tjelesna temperatura pada, čovjek ima odličnu šansu da brzo zaspi. Ako ona raste ili se održava na određenoj razini, čovjek ima male šanse da čvrsto zaspi.

Zanimljivo je da je tjelesna temperatura varira tijekom dana. Najniža je rano ujutro. Kad počinje rasti, vi se budite (ako vas prije toga nije probu­dio budilnik). Tjelesna temperatura je najviša rano navečer. Kad po­čne padati, počinjete se osjećati pospani.

Brige i depresija mogu ometati san i na taj način otežati jutarnje ustajanje iz kreveta. Hvala Bogu, briga nam danas ne nedostaje (ratno stanje, če­ste bračne nesuglasice, neplaćeni računi), a i sve se manje smijemo. Ustvari, svi deprimirani ljudi teško se bude. Jedna je nedavna studija po­kazala da većina ljudi koji imaju poremećaje sna istovremeno ima i ozbiljne psihičke probleme.

U cilju što boljeg sna i lakšega jutarnjeg buđenja bilo bi potrebno, ukoliko je moguće, odstraniti iz života sve nepovoljne čimbenike. Neke od njih smo već spomenuli. Osim toga preporučljivo je navečer imati lakši obrok hra­ne, čitati koju ugodnu, lijepu knjigu ili imati toplu kupku (ne vruću, jer ona može razbuditi). Jednom kad ste već u krevetu, ne prevrćite u glavi dnevne probleme. Ako se veoma brinete zbog čega, razmislite dobro što možete učiniti da taj problem riješite. Ako se u životu dosađujete, razmislite o kojoj novoj aktivnosti koju bi možda mogli uvesti u dnevni ri­tam, razmislite možda o novom poslu, o novom mjestu življenja, itd. Ako ne možete ništa od toga promijeniti ili ako ste pojačano deprimirani, potražite pomoć i savjet kod psihologa ili psihijatra.

Držite na umu da nije normalno niti ugodno imati velike teškoće kod ustajanja iz kreveta ujutro. Dan bi trebao biti nešto što se s veseljem očekuje.

Tekst je prvotno bio objavljen u mjesečniku Book.

Komentiraj
U komentarima je zabranjeno vrijeđanje na bilo kojoj osnovi. Komentari koji sadrže uvredljive poruke ili neprimjerene izraze bit će uklonjeni.

Reci što misliš

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Na vrh