Foto: Pixabay

Najvažnija zapovijed, osim ljubavi prema Bogu, jest ljubav prema bližnjemu. Znamo da moramo ljubiti bližnjega. Ali najčešće nas taj bližnji bez prestanka iritira, uznemirava, uzrujava i čini sve da ga ne možemo voljeti. Jesu li ti osjećaji grešni?

S. Bogna: Moralna teologija uči da osjećaji ne posjeduju moralnu ocjenu. To znači da se ne dijele na dobre i loše, već na ugodne i neugodne. Oni, jednostavno, postoje i točka.

Nemamo neposredna utjecaja na to da se neki osjećaj u nama pojavi ili nestane, dakle ne snosimo u tom smislu odgovornost. Naprimjer, mada koliko se trudila, ne mogu osjetiti simpatiju prema osobi koju spontano, jednostavno, ne volim. To se ne može narediti. I teško nam se s time pomiriti.

…s postojećim osjećajima u nama možemo različito postupati. Možemo ih „izgladnjivati“ ili „hraniti“

S druge strane, i te kako imamo utjecaj na to što s tim osjećajima radimo. Našu odgovornost prelijepo izražava stara poljska sintagma: „hraniti osjećaje“. Dakle s postojećim osjećajima u nama možemo različito postupati. Možemo ih „izgladnjivati“ ili „hraniti“. Ako spomenutu nesimpatičnost počnem hraniti argumentima, tražiti potvrdu za nju, tada činim da ona raste i postaje sve moćnija. A na kraju ona mnome počinje vladati.
Jedna druga poljska uzrečica kaže: „Tko želi udariti psa, pronaći će batinu.“ Ako si dopuštamo hranjenje negativnih emocija, naš razum, podliježući emocionalnomu pritisku, umjesto da nas vodi k istini, počinje tražiti argumente koji potvrđuju istinitost emocija. To je jednostavan put do krivih odluka i loših djela.

Ovladati osjećajima

Treba se dakle naučiti ovladati osjećajima da oni ne bi počeli vladati nama. Zbog tog je vrijedno upoznati barem osnovne zakonitosti u svijetu emocija. Prvu smo već artikulirali: nemamo neposredna utjecaja na to kakvi osjećaji se u nama rađaju. Oni su takvi kakvi jesu. Ponekada glupi, ponekada sramotni. Ako tko misli da su sveci imali samo pobožne i dobre osjećaje, neka promotri što se nalazi na nekim slikama koje prikazuju sv. Antuna. Između ostaloga, tamo ćete pronaći – svinju. Svinja! Koja simbolizira nečiste misli. Takav svetac, pa takve stvari? Da, pa i on je bio čovjek. Samo što on tu svinju nije hranio i ona je uginula (smijeh).

Mnogo ljudi miješa upravljanje emocijama s odbacivanjem i negiranjem istih. Na taj način neželjene i napuštene emocije divljaju i postaju pravom opasnošću

Potrebno je zato te naše osjećaje prihvatiti takvima kakvi jesu. Mnogo ljudi miješa upravljanje emocijama s odbacivanjem i negiranjem istih. Na taj način neželjene i napuštene emocije divljaju i postaju pravom opasnošću. Ako želimo njima upravljati, treba ih imenovati i pripitomiti.
Naravno, jedna je stvar prihvatiti svoje emocije, a posve druga djelovati pod njihovim utjecajem. Današnji svijet promovira takvo ponašanje. Djelovanje pod utjecajem pobuda pogrešno se naziva slobodom. Treba jasno reći da je to poticaj za spuštanje na životinjsku razinu. Jer samo životinja reagira po shemi podražaj – reakcija. A nama je Bog dao razum i volju, što su mnogi zaboravili.

U upravljanju emocijama treba pronaći zlatnu sredinu između naivne vjere da možemo ignorirati svoje osjećaje i biti potpuno racionalni i životinjske ovisnosti o osjećajima koji vladaju nekažnjeno

Ako tko ne razumije da je sloboda nešto posve različito od ispunjenja hirova, ne samo da je s takvom osobom teško razgovarati o kršćanstvu, već uopće o čovještvu.
U upravljanju emocijama treba pronaći zlatnu sredinu između naivne vjere da možemo ignorirati svoje osjećaje i biti potpuno racionalni i životinjske ovisnosti o osjećajima koji vladaju nekažnjeno.
Zašto osjećaji ne bi smjeli vladati nama? Jer nemaju dovoljnu snagu za takvu ulogu. Oni su u toj ulozi loši. Emocije nam prenose subjektivne informacije, dakle ne daju stvarnu sliku stvarnosti. Potrebna je korekcija razuma, koji nam u određenom stupnju pomaže objektivizirati tu sliku. Zbog toga vodeća upravljačka uloga pripada razumu. Osjećaji, s druge strane, imaju drugu ulogu. Oni govore… o nama. Oni su izvorom poznavanja samog sebe. Nije li to vrijedno?

Jedini osjećaj koji oduzima energiju jest tuga, a svi ostali donose energiju

Osim toga opskrbljuju nas energijom. Bez osjećaja nema snage i vitalnosti. Jedini osjećaj koji oduzima energiju jest tuga, a svi ostali donose energiju. Strah čini da uspijemo pobjeći brže od Ussaina Bolta. Dobro proživljen gnjev daje snagu za uklanjanje zapreka. A kakvu tek injekciju energije dobivamo u trenucima radosti! Kada ne bi bilo osjećaja, bili bismo roboti bez mašte. Nedostajalo bi nam snage i vitalnosti. Ali tim silama treba mudro zagospodariti. Na tome počiva zrelo ljudsko djelovanje.

Iz knjige „Bog traži čovjeka” autorice časne sestre Bogne Młynarz, ZDCh. Dopuštenje izdavača za prenošenje ulomka vrijedi isključivo za portal Book.hr.

Više o knjizi možete saznati ovdje a kupiti ju ovdje.

Preporučamo i ovaj ulomak iz iste knjige:

DOBRO RAZMISLI Dolaze li ti tereti od Boga; traži li on to zaista od tebe?