Svetac dana

21. RUJNA

Sveti Matej – carinik kojega je Isus pozvao u svoju službu „Kad Isus pođe odatle dalje, opazi čovjeka imenom Matej (sin Alfejev, zvan i Levi) gdje sjedi u carinarnici te mu reče: 'Hajde za mnom!' On ustade i pođe za njim.“ (Mt 9, 9)

Sveti Matej

„Kad Isus pođe odatle dalje, opazi čovjeka imenom Matej (sin Alfejev, zvan i Levi) gdje sjedi u carinarnici te mu reče: ‘Hajde za mnom!’ On ustade i pođe za njim. Kad je poslije toga Isus sjedio za stolom u njegovoj kući, dođoše mnogi carinici i grješnici te sjedoše za stol s njim i s njegovim učenicima. Kad to opaziše farizeji, upitaše njegove učenike: ‘Zašto vaš učitelj jede s carinicima i grješnicima?’ Kada to Isus ču, odgovori: ‘Ne treba zdravima liječnik, nego bolesnima. Idite i naučite što znači: Više volim milosrđe nego žrtvu. Jer ja nisam došao da pozovem pravednike, nego grešnike’” (Mt 9,9-13).


Matej je pisao svoje evanđelje za Židove u Palestini koji su bili dobro upućeni u Sveto pismo Staroga zavjeta. Njima je htio dokazati da je Isus Bogom obećani Mesija te da se u njemu ostvaruju i obistinjuju sva starozavjetna proročanstva i obećanja. Ta je značajka očita za Matejevo evanđelje od početka do kraja.

Tri značajke svetosti sv. Mateja

  1. Spremnost i radost, s kojom je odgovorio na Spasiteljev poziv;
  2. Velikodušnost: ostavio je sve priredivši svečanu oproštajnu gozbu za rođake i prijatelje;
  3. Poniznost, kojom se naziva „carinikom” i „grešnikom”, opisujući gnjev farizeja zbog toga što se Isus svratio k njemu „grešniku”.

Pet velikih govora

Matejevo je Evanđelje neka vrsta katekizma o Kraljevstvu. To je pogotovo po svojoj strukturi – rasporedu – od pet velikih govora: Govor na gori (gl. 5-7), govor o misiji (gl. 10), govor o usporedbama (gl. 13), crkveni govor (gl. 18) i eshatološki govor (gl. 24-25). Matejevo je evanđelje građeno na tih pet velikih govora i prema tome daje nam pouke kako se ulazi u Božje kraljevstvo, kako se ide u ostvarivanje misije, kako se ponaša u Crkvi, da bi nas napokon suočio s posljednjim ciljem i svršetkom vremenâ. U tom je smislu to Evanđelje sustavno, sređeno te služi solidnoj katehetskoj pouci.

No u Matejevu evanđelju nisu grupirani samo Isusovi govori već i djela. Tako su od 8. do 10. glave skupljena na jedno mjesto Isusova čudesa, koja se opet sama u sebi dijele na tri nutarnje grupe, kao čudesa milosrđa i moći.

Pet velikih koraka u oblikovanju Božjega kraljevstva

Matejevo evanđelje naziva se i „crkvenim” evanđeljem zato što, opisujući pet velikih govora, opisuje i pet velikih koraka u oblikovanju Božjega kraljevstva, pokazujući na taj način naročit interes za unutarnji život Crkve. Dok, na primjer, sveti Luka svojim Evanđeljem želi povezati evanđeosko iskustvo s poviješću svijeta, sveti je Matej pak zainteresiran nadasve za izgradnju kršćanina unutar zajednice. U tom smislu glavna mu je briga razvijanje dimenzije crkvenosti. To se očituje u nekim zgodama što ih on jedini navodi, nadasve onima u 14. glavi i dalje.

Kao primjer za potvrdu netom rečenoga možemo navesti zgodu kada Petar hoda po vodi, koju spominje jedino Matej. A ona mu služi da čitatelja malo-pomalo dovede do obećanja primata baš tome Petru (gl. 16-18). Jedini Matej od evanđelista govori o Isusovom „sagradit ću Crkvu svoju” i o vlasti vezanja i odrješivanja. Matej je, dakle, nadasve ga zanima ova tema: ono što Crkva čini i ono što će se događati u crkvenoj zajednici. U tom je smislu, i po prisutnosti onih elemenata koje drugi evanđelisti nemaju, Matejevo evanđelje nazvano „crkvenim”.

„Ja sam s vama u sve vrijeme do svršetka svijeta”

Želimo li još više ući u mentalitet Mateja, pisca prvog Evanđelja, onda je dobro promotriti njegovu posljednju stranicu, u kojoj je opisano kako Isus šalje apostole u svijet. Ta je stranica ključ čitavoga Matejeva evanđelja jer prikazuje uskrsno otajstvo, moć Krista koji je umro i uskrsnuo, njegovu moć u Crkvi. „Dana mi je sva vlast, nebeska i zemaljska. Zato idite i učinite sve narode učenicima mojim! Krstite ih u ime Oca i Sina i Duha Svetoga! Učite ih da vrše sve što sam vam zapovjedio! Ja sam s vama u sve vrijeme do svršetka svijeta” (Mt 28,18-20). Tu je, doista, vrhunski trenutak Isusova života. On stoji između Isusove povijesti do tog trenutka, od njegova rodoslovlja, rođenja, propovijedanja, muke, smrti i uskrsnuća te života Crkve koja će propovijedati, naučavati i krštavati sve do konca vremenâ. U tom je životu Crkve najutješnija istina: „Ja sam s vama u sve vrijeme do svršetka svijeta”.

Izvor: Župa svetog Nikole biskupa, Jastrebarsko; Book.hr

Priredio Danijel Katanović

  • 33
  •  
  •  
  •  
  •  
Klub prijatelja
Na vrh