Foto: Pixabay
Molitva Zdravo Marijo sastavljena je iz dvaju glavnih dijelova. Prvi dio odnosi se na njezino uznesenje, kada ju je anđeo Gabriel pozdravio riječima: „Zdravo, milosti puna! Gospodin s tobom!“ (Lk 1,28). Drugi dio molitve uzet je od pohoda, kada je Elizabeta Gospu pozdravila: „Blagoslovljena ti među ženama, i blagoslovljen plod utrobe tvoje“ (Luka 1,42).
„Sveta Marijo, Majko Božja, moli za nas grješnike sada i na času smrti naše.“
Molitva je najprije bila poznata kao Pozdrav Blaženoj Djevici, te se sastojala samo od dvaju spojenih stihova. Međutim, tijekom kuge, koja je poznata još i kao crna smrt, molitva se dalje razvila, te je dodan drugi dio: „Sveta Marijo, Majko Božja, moli za nas grješnike sada i na času smrti naše.“, donosi Aleteia, a prenosi portal nedjelja.ba. Za ovo se vjeruje kako je nadodano tijekom pandemije kuge kao zaziv Blaženoj Djevici Mariji da štiti od fatalne bolesti.
„Budući da hvata dva odlučujuća trenutka života: ‘sada’ i ‘na času smrti naše’, to sugerira spontani vapaj ljudi u velikoj nesreći
Sluga Božji Fulton J. Sheen objašnjava ovaj izvornik u svojoj knjizi „Prva ljubav svijeta“: „Budući da hvata dva odlučujuća trenutka života: ‘sada’ i ‘na času smrti naše’, to sugerira spontani vapaj ljudi u velikoj nesreći. Crna smrt, koja je opustošila svu Europu i uništila jednu trećinu njezina pučanstva, nagnala je vjernike da zazivaju Majku Gospodinovu kako bi ih zaštitila u vremenu kad su sadašnji trenutak i trenutak smrt bili gotovo jedno.“
Narodu 14. stoljeća u velikoj mjeri je bila potrebna ‘nadom ispunjena’ dimenzija druge polovice molitve Zdravomarijo
Stručnjak za marijansku pobožnost fr. Donald H. Calloway potvrđuje ovaj zaključak u svojoj knjizi „Prvaci krunice“. „Nakon ‘crne smrti’ druga polovica Zdravomarije počela se pojavljivati u brevijarima redovničkih zajednica, poglavito mercedarijanaca, kamaldoljana i franjevaca… Narodu 14. stoljeća u velikoj mjeri je bila potrebna ‘nadom ispunjena’ dimenzija druge polovice molitve Zdravomarijo.“
Molitva je poprimila različite oblike tijekom ovog tmurnog razdoblja u Europi, ali je službeno priznata nakon objave Katekizma Tridentskog sabora (1545. – 1563.), a cjelovita molitva uključena je u Rimski brevijar 1568.
U vrijeme velikih patnji kršćani su se uvijek obraćali Bogu i svetima koji su mu najbliži, u nadi da će donijeti olakšanje svome narodu.
Prijavite se na naš newsletter i svaki tjedan primajte najvažnije i najzanimljivije tekstove na svoju e-mail adresu! Prijaviti se možete ovdje.
