Svetac dana

22. VELJAČE

Sveta Margareta iz Cortone – jedan događaj snažno je utjecao na njezin život Doživjela je mnoga mistična iskustva, ukazanja i viđenja. Kad je njezin sin odrastao, i on je stupio u franjevački red te je zaređen za svećenika. Margareta, koju su prozvali „franjevačkom Magdalenom“, čudesno je uz vodstvo braće franjevaca napredovala u svetosti. Njezin primjer potakao je i mnoge druge grešnike u Cortoni i okolici na obraćenje i pokoru

Sveta Margareta iz Cortone – „franjevačka Magdalena”

Osnovni podaci

Rođena 1247. u Lavianu (Italija)
Preminula 1297. u Cortoni (Italija)
Blaženom ju je 1515. proglasio papa Leon X.
Svetom ju je 1728. proglasio papa Benedikt XII.
Pripadala redu franjevačkih trećoredica


Sveta Margareta iz Cortone, talijanska pokornica i franjevačka trećoredica, rođena je 1247. u Lavianu kod Perugije (Umbrija), kao kći siromašnih roditelja poljodjelaca. Ostala je bez majke sa sedam godina, a maćeha ju nije podnosila. Lijepa djevojka, sa 17 godina postala je ljubavnica Arsenija – plemića iz Montepulciana (provincija Siena u Toscani), rodila mu sina i s njim živjela devet godina u njegovu dvorcu, u bogatstvu i raskoši. Godine 1273., Arsenio je jednog dana otišao u lov sa svojim omiljenim psom, na području obližnjeg Petrignana. Nakon dva dana pas se vratio bez gospodara i cvilio. Margareta je pošla za psom, koji ju je doveo do šume i jame prekrite granjem. Kad je uklonila granje, u jami je našla tijelo svojeg ljubavnika, izbodeno bodežima. Napali su ga i ubili razbojnici. Margareta se skamenila i dugo buljila u tijelo, s kojeg je nestala svaka ljepota. Strašno ju je to potreslo i odmah je odlučila da će se odreći grijeha i započeti strogu pokoru. Suznih očiju vratila se u očev dom u Laviano, ali maćeha ju je otjerala kao javnu grešnicu, koja je nanijela veliku sramotu obitelji.

 Javno je zatražila oprost za svoj nekadašnji grešni život

Margareta se tada uputila u Cortonu (provincija Arezzo u Toscani) i potražila utočište kod franjevaca. Njezini duhovnici, a poslije i biografi, bili su franjevci Giovanni da Castiglione i Giunta Bevegnati. Ispovjedila se, a franjevci su ju zajedno s njezinim sinom preporučili tamošnjim plemenitim ženama. Nastanila se kod tih žena i započela strogu pokoru. Rasprodala je sve dragocjenosti i novac podijelila siromasima. Tijekom dana nije ništa jela, a samo je u predvečerje uzimala malo kruha i povrća. U pokorničkoj odjeći, s užetom oko vrata, otišla je u svoje selo i javno zatražila oproštenje za svoj nekadašnji grešni život. U Cortoni se je posvetila brizi za bolesne i siromašne. Htjela je stupiti u neki strogi red, ali su je svećenici upozorili da mora ostati u svijetu kako bi se brinula o sinu. Stoga je 1277. stupila u franjevački treći red.

„Franjevačka Magdalena“

Uspjela je 1278. pribaviti sredstva za gradnju bolnice za siromahe i beskućnike, u kojoj su posluživale njezine suradnice, „poverelle“, pobožne žene iz udruge trećoredica koju je osnovala 1286. Doživjela je mnoga mistična iskustva, ukazanja i viđenja. Kad je njezin sin odrastao i on je stupio u franjevački red, te je zaređen za svećenika. Margareta, koju su prozvali „franjevačkom Magdalenom“, čudesno je uz vodstvo braće franjevaca napredovala u svetosti. Njezin primjer potaknuo je i mnoge druge grešnike u Cortoni i okolici na obraćenje i pokoru. Krist Gospodin udijelio je Margareti brojne milosti, a ona je na tu ljubav uzvraćala još većom pokorom. Preminula je u Cortoni na današnji dan, 22. veljače 1297. Blaženom ju je 1515. proglasio papa Leon X., a svetom 1728. papa Benedikt XII. Njezine se relikvije nalaze u franjevačkoj crkvi u Cortoni, koja nosi njezino ime.

Izvor: Župa svetog Nikole biskupa, Jastrebarsko

Priredio Danijel Katanović; Book.hr

Komentirajte

Najčitanije

Na vrh