Blizak prijatelj ubijene malteške novinarke Daphne Caruane Galizije kaže da su  njezin život i smrt podsjetnik „da se uvijek moramo zauzeti za svoja uvjerenja“. Riječ je o svećeniku Josephu Borgu, koji je progovorio o pozadini atentata na novinarku. Poznata malteška novinarka, poznata po svojim šokantnim, izvanrednim pričama o vladinoj korupciji, ubijena je u listopadu 2017. godine, kad je eksplodirao njezin unajmljeni automobil na putu iz njezine kuće u Bidniju. Tri su osobe uhićene u svezi s tim slučajem.

Često je primala prijetnje zbog svojih tekstova, a postala je popularna po svojem istraživanju korupcije u Vladi te mediteranske zemlje. Malo prije smrti na svojem je blogu objavila da su premijer Josesh Muscat i njegova žena otvorili račune u inozemstvu da bi sakrili primitke koje su dobivali od azerbajdžanske vladajuće obitelji. Galizia je tvrdila da je premijer izazvao prijevremene izbore u Malti, zbog čega je njegova Laburistička stranka izišla kao pobjednica. Vlč. Borg, ravnatelj malteškoga katoličkog radija RTK, bio je prisan s Galizijom te je napisao njezin nekrolog u The Guardianu. Bili su prijatelji i surađivali su zajedno. On je u javnosti branio njezin rad, a jednom je i svjedočio u njezinu obranu kad je bila optužena na sudu.

„Bila svjesna da će to što radi imati ozbiljne posljedice, ali je svejedno htjela iznijeti istinu na vidjelo…“

U intervjuu za CNA Borg je rekao da je Galizia, koja je istraživala podatke o ilegalnim računima koji su se odnosili na Maltu, a koji su „procurili“ u tzv. Panamskomu „curenju“ podataka 2015. godine, i o tome pisala na blogu Running Commentary, bila svjesna da će to što radi imati ozbiljne posljedice, ali je svejedno htjela iznijeti istinu na vidjelo. Kad su nakon toga uslijedili izbori, vlč. Borg kaže da mu je Galizia rekla: „Znam da ono o čemu pišem neće utjecati na rezultate izbora, ljude se to uopće ne tiče, ali moram to napisati jer to netko mora učiniti. Moramo zapisati da se je to dogodilo.“ Novinari imaju odgovornost baviti se takvim temama, kaže Borg, naglašavajući da ne možemo razmišljati o posljedicama. „Ne možemo reći: ‘Kakve će biti posljedice ako je to istina?’“

„Ako je javni interes da se to objavi“, objašnjava Borg, bilo bi neetično objaviti lažnu informaciju te dodaje: „Također bi bilo neetično ne objaviti takvo nešto, jer se to mora doznati – ne objaviti nešto što je od javnog interesa … neetično je.“ Borg nastavlja da se je Galizia prvo bavila istraživanjem korupcijskih skandala za izbora u Malti 1981. godine, dvije godine nakon što su Britanci napustili otok i Malta postala neovisna. Ustavna kriza nastupila je kad je Laburistička stranka, bez obzira na to što je osvojila manje glasova nego oporbena Nacionalistička stranka, dobila više glasova u parlamentu. Uslijedili su javni prosvjedi, koji su postali nasilni. Galizia je postala aktivna u praćenju tih događaja, pišući i za malteške novine The Sunday Times of malta i Malta Independent, gdje imala svoje redovite rubrike sve do smrti.

Započela je voditi i blog 2008. godine, koji je uskoro postao najpopularnije odredište na internetu u Malti, na kojem je objavljivala članka i komentare koje nije mogla drugdje objaviti.

Visoko je postavila novinarsku ljestvicu u Malti

Borg je zaključio da je njezin najveći prinos novinarstvu bio taj što je „ljudima dala nadu“. „Ispričali bi joj priču i ona bi ju objavila. Riskirala je vjerujući ljudima.“ Usprkos veliku broju čitatelja i njezinim nesebičnim naporima da otkrije tamnu stranu vlasti, što je uključivalo i skandal s malteškim političarima koji su posjetili javnu kuću tijekom boravka u Njemačkoj – Borg tvrdi da je javnost uglavnom bila nezainteresirana. „Ironija je u tome što je ekonomija išla dobro i postajala još i bolja, pa ljudi nisu marili ni za što drugo.“ „Čak i ako pogledate demonstracije nakon njezina ubojstva, koje su bile masovne, ljudi su se poslije smirili. To je realnost. Mnogi ljudi se mire sa situacijom i kažu: ‘Dobro, u čemu je problem? Svi su oni korumpirani. Koga briga!’“ Međutim Joseph Borg se pita, ako novinari prestanu pisati o osjetljivim temama zbog toga što one više nikoga ne zanimaju: „Koja je onda svrha novinarstva?“ Komentira to malteškom izrekom da bi sunce koje ne grije bilo bolje hladno.

Galizia je visoko postavila novinarsku ljestvicu u Malti, kaže Borg i veli da su se mnogi malteški novinari sjećali uvrijeđenima što su svi išli k njoj sa svojim pričama i svjedočanstvima, a ne k njima. Zato su se „Mnogi novinari natjecali s njom tko će imati bolju priču“, a to je velik Galizijin prinos i njezina ostavština, zaključuje. Također je upozorio na Galizijino „neobaziranje na posljedice svojih tekstova“ i njezino mišljenje da „se mora učiniti ono što se mora učiniti“ zbog javnog interesa.

„Nije bila savršena, ponekad je nešto i pogriješila, ponekad je i ogovarala, ali većinu vremena bila je nevjerojatna. Njezine najvažnije priče, ono što je napisala o korupciji u Malti, nevjerojatne su. Njezina je hrabrost nadahnula ostale novinare da se bave istraživačkim novinarstvom i sada ima puno više zanimljivih priča“, uvjeren je Borg. Premda dio toga može biti pripisan činjenici da ljudi, jednostavno, trebaju naći nekoga da iznese njihovu priču, a „novinare treba bit sram što se boje riskirati poput nje“.

To je Galizijin najveći prinos novinarstvu u Malti te bi i ostali novinari i organizacije trebali hrabro ustati i založiti se za istinu. Borg postavlja izazov cijeloj javnosti: „Ako to može učiniti jedna osoba, što onda sve mogu organizacije i institucije? A zašto ne biste i vi?“

Autor: Elise Harris (Catholic News Agency)

Prijevod: Josip Sinjeri (Book.hr)