Foto: Shutterstock
Zlo se može pobijediti jedino ljubavlju
Mržnja
Jedan od izravnih grijeha koji svakako utječe na nas nečije je neprijateljstvo prema nama izraženo mržnjom, klevetanjem i ogovaranjem. To može biti toliko snažno da osobe na koje je mržnja usmjerena, osjete neobjašnjivu bol u želucu ili glavi. Rješenje je u molitvi praštanja i blagoslivljanja. Zlo se može pobijediti jedino ljubavlju. Zato je Isus, onima koji će ga htjeti slušati, rekao neka ljube svoje neprijatelje, neka ih blagoslivljaju i čine im dobro. On je to rekao prvenstveno kako bi nas naučio da se zaštitimo od napada neprijatelja, a ne – kako mnogi misle – da postanemo super duhovne osobe. Na ovaj način čuvamo svoje srce od povrijeđenosti i ponosa i svih ostalih grijeha koje ponos nosi sa sobom. Dakle, jedan od razloga da se kroz više naših snova proteže određena zmija – te u isto vrijeme povremeno osjećamo neobjašnjive bolove u glavi ili trbuhu – može ležati u nečijoj mržnji. Tada se trebamo povući negdje na osamu i moliti za svoje neprijatelje, da ih Gospodin privuče svojom ljubavlju i da od neprijatelja postanu prijatelji, poput Savla koji je postao Pavao; trebamo im u srcu zaista željeti da susretnu Isusovu ljubav i da ih njegova ljubav promijeni. Dobro je blagoslivljati njih, njihovu obitelj i prijatelje i na taj način zazivati Božje svjetlo u njihovu tamu. Svakako treba moliti Duha Svetoga za milost da to možemo činiti u istini. Takva molitva nikad ne može štetiti, bez obzira jesmo li na taj način napadnuti ili nismo.
Jedan od razloga da se kroz više naših snova proteže određena zmija može ležati u nečijoj mržnji…
Manipulacija
Postoje pojedinci koji se molitvom koriste kako bi ‘izmanipulirali’ nekoga da se ponaša onako kako to njima odgovara. Kad si netko umisli kako ima pravo određivati nekome kako da se ponaša (a to je suprotno onome što ta osoba želi) i onda za to intenzivno moli, to može na osobu utjecati vrlo negativno; ona, naime, može u trenutku molitve osjetiti slabost i drhtanje cijelog tijela, može se osjećati kao da joj netko uzima duševnu slobodu. Kad se u molitvi ne poštuje slobodna volja onoga za koga se moli, tada molitva postaje manipulativna, i vođena ljudskim duhom te ne treba čekati dugo da se molitelju priključi neki nečisti duh. Na takve nas napade mogu upozoriti i snovi u kojima se pojavljuju zmije, a posebno oni u kojima se zmija ne bojimo te mislimo da nam neće učiniti ništa. Obraniti se možemo na isti način kao i u ‘slučaju’ kad nas netko mrzi.
Snovi nas upozoravaju da trebamo intenzivno moliti za osobe preko kojih zlo dolazi u kuću
Negativna obiteljska atmosfera
Kada netko u obitelji – a posebno se to očituje ako su to otac i/li majka – psuje Boga, bavi se magijom, vračanjem ili gatanjem, griješi nekim drugim teškim grijehom (blud, incest, pedofilija, gramzljivost, lakomost, oholost…), to itekako utječe na ostale članove. Kao što blagoslivljanje i zajednička molitva dvojice ili trojice dovodi Božju prisutnost u obitelj, tako i teški grijesi, a pogotovo oni dugotrajni, donose prisutnost zlih duhova koji onda na najrazličitije načine nastoje štetiti svim ostalim članovima. Čest je slučaj da djeca oca psovača imaju psihičkih problema. Snovi sa zmijama mogu nas itekako slikovito upozoriti na takve situacije. Zajednička molitva barem dvoje članova obitelji, slavljenje sakramenata i osobna molitva onih ukućana koji vjeruju, dovodi u takvu obitelj Božju prisutnost. Snovi nas upozoravaju da trebamo intenzivno moliti za osobe preko kojih zlo dolazi u kuću, trebamo ih voljeti, blagoslivljati i činiti im dobro. Ne postoji učinkovitiji način od onog koji nam je dao Isus. Ili ćemo naučiti ljubiti grešnike i neprijatelje ili ćemo trpjeti zbog njihovih grijeha. Ako to ne možemo, onda prvo molimo Boga neka nam podari srce koje će moći ljubiti grešnike i neprijatelje. Prije same molitve ne može gotovo nitko iskreno ljubiti onoga tko mu radi zlo, no kad u molitvi dođemo u prisutnost Božju, naše se srce mijenja i sposobno je praštati, ljubiti i blagoslivljati. U molitvi dolazimo prvo blizu Bogu a tek onda, u njegovoj blizini, možemo iskreno moliti za druge.
Vlastiti grijesi
Ponekad odlučimo živjeti u grijehu, iako se naša nutrina, naš duh, ne slaže s našim izborom. Tada nas naš vlastiti duh upozorava kroz snove kako se nalazimo u opasnosti da nas grijeh uništi. To se, npr. događa kad počnemo živjeti u bludu; kad se priključimo nekoj grupi ili organizaciji koja je protivna Bogu i Crkvi; kad počnemo eksperimentirati s drogom; kad počnemo svjesno manipulirati bilo koga kako bismo na nepošten način postigli određene ciljeve; kad razmišljamo o abortusu, o tome da nekoga prevarimo… Rješenje je svakako u preispitivanju savjesti, pokajanju, donošenju odluke o promjeni i u traženju oprosta. Za to također možemo teško pronaći snagu izvan molitve. Molitva nas treba dovesti u Božju prisutnost u kojoj onda možemo slobodno učiniti što treba.
Nemojte pitati vidovnjake i bijele magove o tome tko vam je neprijatelj jer ćete gotovo uvijek dobiti pogrešan odgovor…
Konkretni koraci
Iz do sad napisanog možemo utvrditi mogući slijed djelovanja, nakon što shvatimo da sanjamo zmije na način koji nam ukazuje kako se nalazimo u određenoj opasnosti.
1. Ispitati svoju savjest i vidjeti nalazimo li se u stanju grijeha, te živimo li povezani s Bogom koji nas štiti od djelovanja Zloga. Mnogi misle da im za dobar odnos s Bogom ne treba Crkva, no sasvim je sigurno da se bez Crkve ne možemo sigurno ni osloboditi od Zloga, niti sačuvati od njegovih daljnjih nasrtaja. Crkva, s braćom i sestrama koji mole za nas, sa sakramentima, posebno sakramentom euharistije, dana nam je kao sigurno utočište od Zloga, ali i od svijeta koji je u njegovoj vlasti. Priznanje, pokajanje i traženje oprosta oslobađa nas od opasnosti koje grijeh donosi sa sobom. Po krštenju smo primili dostojanstvo Božjih ljudi po kojem smo slični svome Stvoritelju i Spasitelju. Grijeh razara naše dostojanstvo i dovodi u opasnost zdravlje našeg duha, duše i tijela. Oproštenje koje primamo od Boga uvijek iznova obnavlja naše ljudsko dostojanstvo djece Božje i štiti nas od napada Zloga.
Nitko pametan ne traži informacije od đavla, koga Bog naziva ocem laži
2. Moliti za neprijatelje. Bez obzira jesu li napadi na koje smo upozoreni plod ljudske zlobe ili su povezani i s djelovanjem Zloga preko magije, čaranja, vračanja ili uroka, oni uvijek dolaze preko čovjeka. Obrana zato uvijek počinje molitvom za neprijatelje; za njihovo obraćenje i spasenje. Uvijek imajmo na umu da naš neprijatelj, na našu veliku žalost, može biti i netko od naših bližnjih; netko tko je došao pod đavolsku vlast i kojim đavao upravlja navodeći ga da čini ono što najmanje želi – da šteti onima koje najviše voli. Jako je dobro kad ne znamo tko je naš neprijatelj jer nam je tako daleko lakše moliti. Nemojte pitati vidovnjake i bijele magove o tome tko vam je neprijatelj jer ćete gotovo uvijek dobiti pogrešan odgovor i tako i sami pasti u veliki grijeh da osuđujete osobu koja nije kriva. Nitko pametan ne traži informacije od đavla, koga Bog naziva ocem laži. Za neprijatelje možemo moliti itekako uspješno i onda kada ne znamo o kome se radi. Ti neprijatelji također su djeca Božja za koje je Isus prolio svoju krv i želi da se spase. Kad se netko od njih spasi, nastane velika radost na nebu. Članovima obitelji tih naših neprijatelja stalo je do njih, pa gotovo nikad nismo sami kad molimo za njih. Imajmo na umu da bi jednog dana mogao netko od naše djece ili unuka biti nečijim neprijateljem. Stara poslovica vrijedi i ovdje: „Kako si posudimo, tako će nam biti vraćeno!“ Kad počnemo moliti za neprijatelje, neće nam uvijek uspijevati činiti to u ljubavi i istini, no uz pomoć Duha Svetoga naša će se molitva razvijati, umnažat će nam se vjera, učvršćivati ufanje i usavršavati ljubav. Svoju molitvu obično započnem ovako: „Gospodine, ta je osoba zapravo sretna što je napala baš mene, jer nije napala samo mene nego i tebe. Zato te, Gospodine, molim da vodiš moje srce i da me u ovoj molitvi napuniš ljubavlju prema toj osobi kako bi je moja molitva privukla k tebi i potpuno joj „uništila“ život, u pozitivnom smislu. Neka sve što joj je sada drago, postane blatom zbog tebe i neka je tvoja ljubav toliko zahvati da poput apostola Pavla ostatak svoga života provede šireći tvoje kraljevstvo!…“ Takva molitva đavlu zasigurno nije draga i gledat će da što prije prestane sa svojim napadima i ode od nas.
3. Čišćenje kuće. U prijašnjim tekstovima pisao sam o tome kako pronaći predmete kojima se služe vračari a koji se mogu nalaziti u našim kućama, automobilima, koje možemo nositi sa sobom (odjeća, nakit, ručni sat). Kad ih pronađemo, trebamo ih blagosloviti i spaliti.
4. Otkletvene molitve. Kad osjećamo da je nešto ‘živo’ u našem želudcu, i to reagira na molitvu i miče se, ili ga možemo čak opipati, postoji vjerojatnost da se radi o uroku koji smo popili ili pojeli. U tom slučaju treba pronaći nekog svećenika iskusnoga u molitvi oslobođenja da nad osobom izmoli otkletvene molitve, koje će zasigurno pokazati nalazi li se u osobi što đavolskog. Idealno bi bilo kad bi svećenik izmolio te molitve na jeziku koji osoba koja traži pomoć ne razumije. To je važno u slučaju osobâ s psihičkim problemima koje često žele svoju bolest prikazati kao đavolsko tlačenje. Veoma je važno nastojati izbjeći takvu manipulaciju. Osoba će reagirati na određeni zaziv otkletvene molitve i zato svećenik treba moliti polako i s vjerom. Dobro je da se ta molitva izmoli tiho ili ponovno na nekom jeziku koji onaj za koga se moli ne razumije, te da se vidi hoće li se reakcija ponoviti pri istom zazivu. Dobro bi bilo da svećenik ima pri ruci dvije bočice vode, u jednoj blagoslovljenu, u drugoj običnu kako bi, ukoliko dođe do reakcija, mogao učiniti sljedeću provjeru: ako osoba reagira na neblagoslovljenu vodu, zasigurno možemo posumnjati da se radi o psihičkom problemu, no ako osoba reagira samo na blagoslovljenu vodu, tada treba posumnjati u probleme s đavlom. Nadalje, svećenik treba procijeniti hoće li biti dovoljna molitva za oslobođenje ili će morati zatražiti službeni egzorcizam. Nikad ne treba vjerovati nikome prije nego se sve dobro preispita jer su neke duševne bolesti vrlo slične đavolskom opsjednuću. Bilo bi nepravedno takvim osobama natovariti dodatni teret. Zato, tko se god upušta u molitve oslobađanja, treba uvijek biti odgovoran i krajnje oprezan u donošenju bilo kakovih zaključaka.
„Bože, ti si rekao da oni koji vjeruju mogu uzimati bilo što i sigurno im neće nauditi. Zato blagoslivljam ovu hranu tvojim imenom i tvojom krvlju da nam bude potpuno zdrava, i da u njoj bude prisutna jedino tvoja milost“
5. Blagoslovine. Crkva nam omogućava blagoslovine od kojih su najpoznatije blagoslovljena voda, sol i ulje. Svakako je dobro koristiti ih ne samo kad smo napadnuti već i kad smo u miru, kako bismo spriječili napade. U tome nikako ne treba pretjerivati jer njihovo djelovanje ne ovisi o njihovoj količini, nego prvenstveno o vjeri onoga koji se njima služi. Blagoslovine blagoslivlja svećenik ne samo u ime Božje već i u vjeri Crkve. I laik može i treba blagoslivljati; on to čini u vlastitoj vjeri koja može itekako biti snažna i djelotvorna. Posebno je važno blagosloviti jelo koje jedemo u bilo kojoj sumnjivoj okolnosti, blagosloviti poklone koje dobijemo, posuđene i pronađene stvari, te osobe koje susrećemo. Blagoslivljati možemo na glas i u sebi a naš će se blagoslov odnositi na ono što u trenutku izgovaranja mislimo u svom srcu. Tako blagoslov predstavlja svako dobro koje dolazi od Boga, ali mu mi u trenutku blagoslivljanja trebamo u svom srcu dati značenje. Tako, npr. možemo blagosloviti hranu koju ćemo jesti i u svojem srcu misliti: „Bože, ti si rekao da oni koji vjeruju mogu uzimati bilo što i sigurno im neće nauditi. Zato blagoslivljam ovu hranu tvojim imenom i tvojom krvlju da nam bude potpuno zdrava, i da u njoj bude prisutna jedino tvoja milost.“ Blagoslivljati trebamo i lijekove jer će Bog na taj način pomoći da bolje djeluju. Sol možemo stavljati na svako za to prikladno mjesto, vodom možemo škropiti bilo gdje, a uljem možemo pomazati osobe, zidove soba (napraviti križ koji će se upiti u zid), dovratnike vratiju i štokove prozora… Postoji bezbroj svjedočanstava ljudi koji su se riješili velikih problema kad su počeli upotrebljavati blagoslovine.
6. Sveci i anđeli. Borba se odvija između dva suprotstavljena kraljevstva. Svakako trebamo računati na pomoć svetaca i pomoć anđela. Bog šalje svoje anđele da nam služe, a svojim je svetima dao da nas mogu zagovarati. I anđeli i sveci poštuju našu slobodnu volju baš kao što je poštuje i Bog. Zato je potrebno moliti ih za pomoć kako bismo tako iskazali svoju volju, po kojoj tada oni mogu djelovati. Od Boga možemo izravno izmoliti neku milost samo ako imamo vjere, a od svetaca ako imamo povjerenje u njihovu pomoć. Povjerenje ćemo izgraditi kad ćemo čitati njihove životopise i slušati svjedočanstva onih koji su preko njih primili određene milosti. Sveci su s Kristom umrli i zato su s njime i uskrsnuli i poput njega žive. U Duhu Svetome imamo s njima zajedništvo i koristimo tu moćnu pomoć u svojim nevoljama.
Jedino je stalna potreba za vlastitim rastom u poznavanju Boga sigurna zaštita od svijeta i đavla
7. Vlastito obraćenje. Jedino je stalna potreba za vlastitim rastom u poznavanju Boga i za neprestanom promjenom u boljeg čovjeka te potreba za Božjom prisutnošću, sigurna i trajna zaštita od svijeta i đavla. Do te spoznaje nisu došli svi vjernici. Oni koji se osjećaju slabima u vjeri, trebaju zatražiti pomoć onih koji su u vjeri i ljubavi prema Bogu i bližnjemu više napredovali. Zato smo Crkva, zajednica vjernika koji služimo jedni drugima prema darovima i milostima koje je svaki pojedini primio od Boga.
8. Euharistija. Vrhunac zajedništva s Bogom blagovanje je njegova tijela i krvi. Kad se u pričesti vjerom srca sjedinjujemo s Kristom, kao pravim Bogom ali i pravim čovjekom, tada smo postigli vrhunac Božje blizine. To sjedinjenje ovisi o našemu osobnom duhovnom sazrijevanju, u poznavanju Boga i rastu povjerenja u njega. Bog nam se u euharistiji daje u svojoj potpunosti a koliko će ga tko primiti ovisi o vjeri srca, o unutarnjoj raspoloživosti.
Strašno griješimo kada Boga optužimo za zlo koje čini čovjek ili đavao, koliko god imali pritom dobru namjeru
Ne zaboravimo da nas snovima o zmijama upozoravaju Bog i naš ljudski duh da nam se sprema zlo koje ne dolazi od Boga i njegove volje. Oduprimo se čvrsti u vjeri i ono što se događa, nikako ne pripisujmo Božjoj volji. Strašno griješimo kada Boga optužimo za zlo koje čini čovjek ili đavao, koliko god imali pritom dobru namjeru nekoga utješiti ili ohrabriti. I na kraju, jači je onaj koji je u nama! Naravno – ako vjerujemo…
Kraj.
Sanjate li zmije (1.)
Sanjate li zmije (2.)
Sanjate li zmije (3.)
Autor: Josip Lončar; Book.hr
Prijavite se na naš newsletter i svaki tjedan primajte najvažnije i najzanimljivije tekstove na svoju e-mail adresu! Prijaviti se možete ovdje.
