Aktualnosti

DOOMSCROLLING

Psiholozi upozoravaju na novu naviku koja ugrožava mentalno zdravlje Samo ste 'na minut' otišli provjeriti što ima 'novo' na društvenoj mreži... I ostali satima vrtiti po objavama. S obzirom na vrijeme u kojem živimo, većina tih objava, odnosno vijesti, su negativne: rat, pandemija, inflacija, kriza... Izlažući se svakodnevno tim negativnim vijestima, izlažemo svoje tijelo stresu. Ponekad se možemo osjećati depresivno, usamljeno i umorno, nesvjesni pritom da je možda razlog upravo neprestano korištenje pametnog telefona

Foto: Unsplash,  Jonas Leupe

 

Vjerojatno vam se događa da poželite tek na minutu na pametnom uređaju ili računalu baciti pogled na društvene mreže, a potom krenete u beskraj, satima neplanirano otvarati jednu stranicu za drugom… i padati u lagani očaj smatrajući da je situacija gotovo bezizlazno crna.

Takvo provođenje vremena pred ekranom koje prvotno niste niti željeli dobilo je naziv na engleskom – doomscrolling – što bi u slobodnom prijevodu značilo nešto kao – katastrofično pregledavanje interneta.

Doomscrolling i mentalno zdravlje

Doomscrolling uopće nije bezazlen jer, kaže američka psihologinja Susan Albers, ugrožava mentalno zdravlje pojedinca i može dovesti do ozbiljnih posljedica  – poput nesanice, anksioznosti ili čak napadaja panike.

Ponekad se možemo osjećati depresivno, usamljeno i umorno, nesvjesni pritom da je možda razlog upravo neprestano korištenje pametnog telefona

Naime, kada provodimo puno vremena na internetu i upijamo informacije iz medija i s društvenih mreža, naše tijelo proizvodi biološku reakciju kojom se zapravo pokušava zaštititi i poručiti nam da pretjerujemo. U mozak tada kontinuirano pristiže kortizol, hormon stresa, a naš se organizam, ako doomscrolling ponavljamo svakodnevno, sve više iscrpljuje te tako povećavamo rizik od zdravstvenih i mentalnih problema. Ponekad se možemo osjećati depresivno, usamljeno i umorno, nesvjesni pritom da je možda razlog upravo neprestano korištenje pametnog telefona.

Osjećaj nesigurnosti

Na taj se način stvara začarani krug u kojemu, ako osjećamo negativne emocije, traženjem negativnih informacija potvrđujemo vlastito raspoloženje i postajemo još depresivniji. Doomscrolling tako postaje navika koje gotovo da nismo ni svjesni, a ponavlja se zapravo svaki puta kada posegnemo za pametnim telefonom i po navici krenemo posjećivati uobičajene internetske adrese. K tomu se povećava i osjećaj nesigurnosti, jer naš mozak nije uvijek u stanju prosuditi ispravnost informacije.

Primjerice, ako u jednom mediju pročitamo vijest, a zatim u drugom mediju potpuno suprotno tumačenje istog događaja, u našem se misaonom procesu javlja nesigurnost nakon koje donosimo zaključak koji može biti potpuno pogrešan. U takvim trenucima smo zapravo najpodložniji manipulaciji i dezinformacijama koje posljedično utječu i na naše samopouzdanje.

Metode protiv doomscrollinga

Psiholozi preporučuju brojne metode kako se osloboditi doomscrollinga, među kojima smo izdvojili slijedeće:

Ako je uzimanje pametnog telefona i otvaranje stranica s vijestima vaša prva aktivnost ujutro čim otvorite oči, pokušajte držati telefon podalje od kreveta ili u drugoj prostoriji. Neka vaša prva aktivnost ujutro bude nešto sasvim drugo, možda kuhanje kave ili čaja, lagano rastezanje ili odlazak na balkon, samo ne uključivanje pametnog telefona.

Slušajte vlastito tijelo i prestanite gledati u ekran čim osjetite laganu anksioznost, nelagodu i nagovještaj stresa.

Izbjegavajte negativne misli i očekivanje najgoreg mogućeg ishoda. Dok čitate neku tegobnu informaciju na internetu razmislite postoji li mogućnost da će se stvari razvijati u pozitivnijem smjeru, a ne baš prema najcrnjem scenariju kako je možda novinar napisao.

Prije nego što krenete tipkati po ekranu, stavite oko ruke običnu gumenu vezicu koja će poslužiti kao podsjetnik da ne smijete predugo gledati u ekran.

Usporavanjem radnji tijekom korištenja pametnog telefona povećavamo mogućnost bolje koncentracije i samokontrole

Usporite pomicanje prsta po ekranu, odnosno svjesno usporite scrolling. Naime, uobičajeno je da vrlo brzo i vješto prstima kontroliramo aplikacije, te tako sami sebi smanjujemo koncentraciju i fokus. Usporavanjem radnji tijekom korištenja pametnog telefona povećavamo mogućnost bolje koncentracije i samokontrole.

Često tražimo potvrdu vlastitih postupaka, pokušavamo smanjiti neke strahove ili se osjećamo usamljeno. Tada je možda bolje pokušati popričati s nekim umjesto beskrajnog doomscrollinga

Budite potpuno iskreni prema sebi i prihvatite prave razloge predugih boravaka na internetu. Često tražimo potvrdu vlastitih postupaka, pokušavamo smanjiti neke strahove ili se osjećamo usamljeno. Tada je možda bolje pokušati popričati s nekim umjesto beskrajnog doomscrollinga.

Vježbanje i duboko disanje su također među preporučenim metodama jer u tijelu generiraju serotonin, hormon koji živčanim stanicama šalje signale dobrog raspoloženja.

Ako stanemo na kraj vlastitoj navici doomscrollinga, anksioznost će se, kažu stručnjaci, smanjiti i tako nam otvoriti mogućnost za vedrije gledanje na našu svakodnevicu

Nitko od nas ne može živjeti potpuno bez stresa i anksioznosti jer su to urođeni zaštitni mehanizmi koji su naše pretke upozoravali na opasnosti, a danas nam pomažu i u nekim kognitivnim sposobnostima. No pretjerana anksioznost, a koju doomscrolling potiče, stvara u nama osjećaj da je svijet opasno i nepredvidivo mjesto koje stalno krije neke prijetnje. Ako stanemo na kraj vlastitoj navici doomscrollinga, anksioznost će se, kažu stručnjaci, smanjiti i tako nam otvoriti mogućnost za vedrije gledanje na našu svakodnevicu.

Prijavite se na naš newsletter i svaki tjedan primajte najvažnije i najzanimljivije tekstove na svoju e-mail adresu! Prijaviti se možete ovdje.

Najčitanije

Na vrh