Vjera i znanost

EINSTEIN I BOG

Ovo je jedan od najjačih dokaza da Bog postoji Odlično objašnjeno!

Foto: Shutterstock


 

Danas je jedan od najjačih dokaza za postojanje teističkog Boga poznata teorija opće relativnosti Alberta Einsteina. Doista, opća relativnost podupire jedan od najstarijih formalnih argumenata za postojanje teističkog Boga, onaj kozmološki.

Ne dajte da vas ovaj tehnički naziv ʽodbijeʼ ‒ kozmološki argument – jer njegovo je značenje zapravo veoma jednostavno. Pojam „kozmološki” dolazi od grčke riječi kósmos, što znači „svijet” ili „svemir”. Dakle, kozmološki argument je argument s početka svemira. Ako svemir ima svoj početak, tada on ima i svoj uzrok. Kad se ovaj argument izloži u logičkom obliku, on glasi ovako:

  1. Sve što ima svoj početak ima i svoj uzrok.
  2. Svemir ima svoj početak.
  3. Dakle, svemir ima uzrok.

Kako bi argument bio istinit, on treba biti logički valjan te njegove premise moraju biti istinite. To smo pokazali u prethodnome poglavlju. Ovaj je argument valjan, no jesu li njegove premise istinite? Pogledajmo.

Sve do Einsteina ateisti su se mogli tješiti vjerovanjem da je svemir vječan te da mu prema tome nije potreban uzrok. No tada su znanstvenici iznijeli niz dokaza…

Prva premisa („Sve što ima svoj početak ima i svoj uzrok”) predstavlja načelo uzročnosti, jedno od temeljnih znanstvenih načelâ. Bez toga načela znanost ne bi mogla postojati. Francis Bacon, otac moderne znanosti, kazao je: „Istinske spoznaje su one koje se temelje na poznavanju uzroka”. Drugim riječima, znanost je potraga za uzrocima. Znanstvenici se bave upravo time – pokušavaju otkriti što je nečemu uzrok.

Ako smo u vezi svemira išta utvrdili, onda je to činjenica da se ništa ne događa bez uzroka. Dok se vozite cestom, drugo se vozilo nikad neće stvoriti pred vama niotkud, bez ikakvog uzroka ili bez vozača. Znamo da policijski službenici to često čuju, no to jednostavno ne može biti istina. ʽKrivacʼ za pojavu tog drugog vozila uvijek je ili vozač ili neki drugi uzrok. Čak ni veliki skeptik David Hume nije mogao nijekati načelo uzročnosti: „Nikad nisam rekao ništa tako besmisleno kao to da se nešto može dogoditi bez uzroka.”

Zapravo, ako poričemo načelo uzročnosti, poričemo sâm razum. Sâm proces racionalnog razmišljanja od nas zahtijeva da saberemo misli (uzroke) koje rezultiraju zaključcima (djelovanje). Ako Vam itko ikada kaže da ne vjeruje u načelo uzročnosti, jednostavno ga upitajte što ga je dovelo do tog zaključka, tj. što mu je uzrok.

Svemir ima svoj početak

Budući da je načelo uzročnosti dobro utvrđeno te neporecivo, prva je premisa istinita. Pogledajmo što je s drugom premisom („Svemir ima svoj početak”). (Ako nema, tada nije bio potreban nikakav uzrok. Ako ima, tada je uzrok neminovno potreban).

Sve do Einsteina ateisti su se mogli tješiti vjerovanjem da je svemir vječan te da mu prema tome nije potreban uzrok. No tada su znanstvenici iznijeli niz dokaza (njih pet), koji izvan razložne sumnje dokazuju da svemir uistinu ima svoj početak. A taj početak je ono što znanstvenici danas nazivaju „velikim praskom”. (…)

Nemam dovoljno vjere da bih bio ateist; Autor: Norman L. Geisler i Frank Turek

 

Iz knjige N. L. Geislera i F. Tureka „Nemam dovoljno vjere da bih bio ateist”. Više o knjizi možete saznati ovdje a kupiti ju ovdje. Više o knjizi možete saznati. Dopuštenje izdavača za prenošenje ulomka vrijedi isključivo za portal Book.hr.

Prijavite se na naš newsletter i svaki tjedan primajte najvažnije i najzanimljivije tekstove na svoju e-mail adresu! Prijaviti se možete ovdje.

Komentiraj
U komentarima je zabranjeno vrijeđanje na bilo kojoj osnovi. Komentari koji sadrže uvredljive poruke ili neprimjerene izraze bit će uklonjeni.

Reci što misliš

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Na vrh