Blaženi Niels Stensen, danski svećenik i biskup, liječnik i geolog, rođen je 11. siječnja 1638. u Kopenhagenu u luteranskoj obitelji, kao sin zlatara. U to vrijeme Danskom je harala epidemija kuge, koja je usmrtila 246 njegovih suučenika.

Svoje vjerske sumnje i tjeskobe povjerio je jednoj redovnici u firentinskoj samostanskoj ljekarni…

Niels je 1656. godine upisao studij medicine u Kopenhagenu. Još kao student 1661. godine, otkrio je izvodni kanal žlijezde slinovnice. Mnogo je putovao Europom (Nizozemska, Belgija, Francuska) i upoznao glasovite znanstvenike i njihova djela. Govorio je osam svjetskih jezika. Od 1666. bio je u Firenci liječnik toskanskih vojvoda iz obitelji Medici. 1667. godine obratio se je na katoličku vjeru. Najveći je utjecaj na njega imala tijelovska procesija u Livornu, nakon koje je počeo razmišljati o presvetoj euharistiji.

Svoje vjerske sumnje i tjeskobe povjerio je jednoj redovnici u firentinskoj samostanskoj ljekarni, a ona mu je preporučila neka mnogo moli. Niels je poslušao njezin savjet i pronašao put do Krista Spasitelja.

Prvi je otkrio mišićnu građu srca, istražio građu i funkciju mozga, mišića i krvnih žila…

Prvi je otkrio mišićnu građu srca, istražio građu i funkciju mozga, mišića i krvnih žila. Dokazao je da i životinje koje rađaju žive mlade imaju u spolnim žlijezdama jajašca. Niels Stensen je bez sumnje jedan od najznačajnijih anatoma 17. stoljeća. Mnogo je putovao Italijom i došao do zanimljivih geoloških otkrića,  stoga se može smatrati osnivačem kristalografije. Iznio je ideju da su fosili zapravo ostaci drevnih organizama i da su mnoge stijene nastale kao posljedica sedimentacije. Wilhelm von Humboldt nazvao ga je „ocem geologije“. Bio je od 1672. do 1674. profesor anatomije u rodnom Kopenhagenu, a nakon toga opet u Italiji, gdje se sve više bavio teologijom. Zaređen je za svećenika 1675. godine u Firenci i boravio je na dvoru Medicijevih kao duhovnik i ispovjednik.

Kako bi pomogao siromasima i nevoljnicima, prodao je svoj biskupski prsten i križ

Papa Inocent XI. imenovao ga je 1677. naslovnim biskupom Titiopolisa i apostolskim vikarom nordijskih misija (sjeverna Njemačka i Skandinavija). Igrao je značajnu ulogu u protureformacijskom pokretu u sjevernoj Njemačkoj. Do 1680. djelovao je u Hannoveru (Niedersachsen), a potom je postavljen za pomoćnog biskupa u Münsteru (Nordrhein-Westfalen). Bio je na glasu zbog svoje iskrene pobožnosti, a kako bi pomogao siromasima i nevoljnicima, prodao je svoj biskupski prsten i križ. Od 1683. djelovao je u Hamburgu, a od 1685. u Schwerinu. Živio je asketski, spavao na slamnjači, oblačio se u trošnu odjeću, vozio se po snijegu i kiši u otvorenoj kočiji, danima živio samo o crnom kruhu i mlijeku. Znatno je oslabio pa nije uspio otputovati na oporavak u svoju voljenu Italiju.

Obraćenje velikog znanstvenika kao što je Niels Stensen i njegov svećenički i biskupski poziv istinski je dar Kristovoj Crkvi

Preminuo je na današnji dan, 5. prosinca 1686. godine, u Schwerinu (Mecklenburg). Njegovo tijelo otpremljeno je na zahtjev Cosima Medicija brodom u Livorno i pokopano u bazilici svetog Lovre u Firenci. U svijetu vjere i srcima vjernika često se javljaju određene sumnje i bojazni pa ponekad poput svetog Tome neprestano tražimo nove dokaze i potvrde. Stoga je obraćenje velikog znanstvenika kao što je Niels Stensen i njegov svećenički i biskupski poziv istinski dar Kristovoj Crkvi. Činjenica da dolazi iz Danske, u kojoj je 80 posto stanovništva luteranske vjere, taj događaj čini još posebnijim. Papa Ivan Pavao II. Nielsa Stensena proglasio je blaženim 23. listopada 1988. godine. Njegovo ime nose razni muzeji, instituti, minerali, krateri na Marsu i Mjesecu, škole, bolnice, ulice, crkve i kapele, većinom u Njemačkoj i Danskoj. Spomenimo da je, prema nekim podacima, na poziv kneginje Katarine Zrinske blaženi Niels Stensen boravio u Hrvatskoj i sudjelovao u lovu na imanju Zrinskih.

Izvor: Župa svetog Nikole biskupa, Jastrebarsko

Priredio Danijel Katanović; Book.hr

Uključite se u našu Viber zajednicu.