Osobni razvoj

SINDROM SUPERIORNOSTI

Što se zapravo krije iza nastojanja da budemo bolji od drugih Evo što oni koji neprestano nastoje biti bolji od drugih, izgledati bolje, postići i posjedovati više zaista nose u sebi

Što se krije iza nastojanja da budemo 'bolji' od drugih

Foto: Shutterstock

 

Sigurno ste primijetili osobe koje stalno nastoje biti bolje od drugih, izgledati bolje, postići i posjedovati čim više. Da, teško ih je ne primijetiti. No, često nismo svjesni (ni mi, njihovi bližnji, a ni oni sami) da se iza tih nastojanja najčešće krije nesigurna, ranjena duša s osjećajem manje vrijednosti. Stručan termin za to je „sindrom superiornosti”.

Otoci

Kaže se da ni jedan čovjek nije ‘otok’ i stoga je prirodno da će u životu pojedinca i drugi ljudi imati ulogu utječući na to što on čini ili ne čini, no neke osobe dopuste da im drugi odrede čitav život. Naime, takva osoba usmjeri svoju pažnju na ono što rade drugi pa čini sve da postane bolja od njih. Svaki postupak te osobe ima za cilj pokazati superiornost nad drugima, te se ona tako na koncu ‘otuđi’ od prave sebe.

Međutim, takva osoba zaboravlja da, bez obzira na bankovni račun ili vlastita postignuća, nikad neće biti bolja od drugih jer – svatko od nas je jednako vrijedan. Naravno, postoje ljudi koji su postigli više od drugih, ali to ih ne čini boljima. Međutim, kad je netko motiviran da bude superioran drugima, postoji poprilična vjerojatnost da neće biti svjestan činjenice kako je bolje ili lošije samo iluzija te će stoga činiti sve što može kako bi nadmašio druge.

U tom slučaju postoje tri mogućnosti: možemo dopustiti tim osjećajima da nam kontroliraju i uništavaju život, možemo potisnuti te osjećaje i ostvariti zavidni uspjeh, ili ispuniti svoje istinske potrebe i želje.

Takva će se osoba lako izolirati od svijeta, lako će izgubiti i dodir sa samim sobom a drugim će ljudima možda djelovati hladno i nezainteresirano.

Ta činjenica da neki žele biti bolji od drugih, kako smo već spomenuli, pokazuje da se osjećaju manje vrijednima i da imaju ozbiljan problem. U tom su slučaju tri mogućnosti: možemo dopustiti tim osjećajima da nam kontroliraju i uništavaju život, možemo potisnuti te osjećaje i ostvariti zavidni uspjeh, ili ispuniti svoje istinske potrebe i želje.

Ove zarobljene emocije potrebno je otpustiti. Najbolje što možemo učiniti je posvetiti se ‘proučavanju’ svoje nutrine – najbolje pomoću dušebrižnika, i, naravno, moliti

Traume iz djetinjstva

Osjećaj bezvrijednosti često je posljedica neke traume iz djetinjstva. U pitanju može biti, primjerice to da je osoba dobivala ljubav samo onda kad bi ispunila sve svoje „zadatke”, zatim možda je bila zlostavljana na neki način pa je kroz to zlostavljanje stvorila osjećaj bezvrijednosti… Postoji mnogo uzroka.

No kako bilo, jasno je da je ove zarobljene emocije potrebno otpustiti. Najbolje što možemo učiniti je posvetiti se ‘proučavanju’ svoje nutrine – najbolje pomoću dušebrižnika, i, naravno, moliti.

U tome nam mogu pomoći priručnici poznatih dušebrižnika, poput knjige „Molitve koje iscjeljuju srce“ Marka i Patti Virkler; „Oslobođenje i unutarnje ozdravljenje” autorâ Johna i Marka Sandforda; „Preobraženi život” Johna Lorena i R. Lorena Sandforda…

Izvor: SelfGrowth.com; Prevela: Vedrana Prka; Book.hr

Prijavite se na naš newsletter i svaki tjedan primajte najvažnije i najzanimljivije tekstove na svoju e-mail adresu! Prijaviti se možete ovdje.

Najčitanije

Portal Book.hr osim tekstova iz tiskanoga izdanja časopisa Book, nudi dodatne zanimljive i važne teme. Naša je želja doprijeti do ljudi, posebno mladih, koji su iz bilo kojeg razloga privremeno ili trajno odustali od Boga i/ili Crkve; želimo im ponuditi Božju riječ na način na koji će je moći shvatiti i prihvatiti. Jednako tako želimo onima koji su u vjeri pomoći da ustraju i da napreduju u svojem odnosu prema Bogu i prema Crkvi.

Naši partneri

Osječko Zaklada Rhema

Pratite nas

Pratite nas na Facebooku Pratite nas na Instagramu Pratite nas na Twitteru Pratite nas na Youtubeu

Kontakt

PORTAL I ČASOPIS BOOK
Ivana Generalića 3
48 000 Koprivnica, Hrvatska
Telefon: +385 (0)95 3886 131
E-mail: [email protected]
Na vrh