Foto: Shutterstock
Danas slavimo marijanski blagdan Bezgrešno začeće Blažene Djevice Marije.
Današnji nas blagdan uči da taj praroditeljski, istočni grijeh na Mariju nije prešao
Začeće novog čovjeka čudesni je događaj, veličanstveni trenutak ljudske suradnje s Bogom u stvaranju novog bića. Nismo bezgrešni, štoviše, svi smo grešni. S jedne strane postoje osobni grijesi koje čini svaki čovjek, a s druge strane govorimo o nasljednom, izvornom, istočnom grijehu, s kojim se čovjek prema nauku Crkve rađa. Za taj izvorni grijeh nismo osobno krivi jer on „potječe“ od prvih ljudi, Adama i Eve, i svaki ga čovjek u trenutku svoga začeća nasljeđuje. Po Crkvenom nauku taj se „istočni“ grijeh briše krštenjem.
Mariju je Bog od toga grijeha sačuvao već u krilu njezine majke Ane jer je nju unaprijed odabrao da bude majka Isusa Krista
Današnji nas blagdan uči da taj praroditeljski, istočni grijeh (od glagola „isteći“) na Mariju nije prešao. Usred općeg nereda, jedno je Božje stvorenje ostalo savršeno. Blažena Djevica Marija jedina je među nama ostala netaknuta. Mariju je Bog od toga grijeha sačuvao već u krilu njezine majke Ane jer je nju unaprijed odabrao da bude majka Isusa Krista. Riječ je o otajstvu naše vjere, a teologija smatra da Marija nije učinila ni osobnih grijeha. Drugi vatikanski sabor uči o Marijinom bezgrešnom začeću: „Nije čudo da je kod svetih otaca (Germana, Anastazija Antiohijskog, Andrije Kretskog, Sofronija) nastao običaj po kojem su Bogorodicu nazivali svu svetom i slobodnom od svake grešne ljage, oblikovanu od Duha Svetoga i učinjenu novim stvorenjem.
Četiri godine nakon proglašenja dogme, Marija se je u Lurdu ukazala Bernardici Soubirous i predstavila riječima: „Ja sam Bezgrešno Začeće“
Urešena već od prvog časa svoga začeća sjajem sasvim osobite svetosti, nazaretska je Djevica po Božjoj zapovijedi bila pozdravljena od anđela navještenja kao ‘Milosti puna’…“. Zbog nadasve uzvišenog sadržaja ovog nauka o Mariji, u kalendar je uveden i ovaj marijanski blagdan „bez istočnoga grijeha začete Djevice i Bogorodice Marije“.
Bezgrešno začeće vjernički je puk slavio od davnina u različitim dijelovima svijeta, na Istoku od VII. stoljeća, a na Zapadu od VIII. stoljeća. Papa Siksto IV. proširio je, 1476. godine, svetkovinu na cijelu Crkvu. Dogmu o bezgrešnom začeću proglasio je papa Pio IX., na današnji dan, 8. prosinca 1854. godine. Četiri godine nakon proglašenja dogme, Marija se je u Lurdu ukazala Bernardici Soubirous i predstavila riječima: „Ja sam Bezgrešno Začeće“.
Izvor: Župa svetog Nikole biskupa, Jastrebarsko; Book.hr
Priredio Danijel Katanović
Prijavite se na naš newsletter i svaki tjedan primajte najvažnije i najzanimljivije tekstove na svoju e-mail adresu! Prijaviti se možete ovdje.
