Foto: Samostan, Krk-Košljun; commons wikimedia; Beat Estermann; Attribution-Share Alike 4.0 International license.
Jesmo li svjesni da briga za okoliš utječe na kvalitetu našeg odnosa s Bogom, ali i s drugim bićima? Kako biste osjetili raj na zemlji, Centar za duhovnost i kulturu Ignacije vas pozivaju na eko-vikend u poseban rezervat prirode – otočić Košljun, u Franjevačkom samostanu Košljun-Krk, od 10. do 12. lipnja.
Program vodi Ana Marković, animatorica ekoloških radionica i pater Tvrtko Barun, isusovac i svećenik.
Odmah pri dolasku, u lučici vas dočekuje sv. Franjo, zaštitnik ekologa, s pripitomljenim vukom – simbol dugogodišnjeg franjevačkog prisustva na otoku, ali i jedinstvo čovjeka i prirode.
„Činjenica je da bez prirode čovjek ne može preživjeti. Odgovarajući na poziv pape Franje na ekološko obraćenje u enciklici „Laudato sí“, želimo krenuti na intelektualni i duhovni put kako bismo tražili i pronašli održiviji način života. To ćemo se truditi učiniti integralnim pristupom – spajanjem glave, srca i ruku. Pokušat ćemo analizirati trenutne ekološke izazove, otkriti mudrost kršćanske teološke i molitvene tradicije na temu stvorene prirode, tražiti načine kako napraviti stvarnu promjenu u našim životima i društvima”, poručuju iz Centra.
Prijaviti se možete ovdje.
Seminar Eko duhovnost
Obično kada govorimo o onome što je čovjeku potrebno za život, pomislimo na hranu i vodu. Međutim, zaboravimo na kisik. Bez disanja nema života. Čisti zrak uzimamo zdravo za gotovo i ne razmišljamo jer nam je dostupan. O mnogo toga ne razmišljamo i nismo svjesni vrijednosti, samo zato što nam je dostupno. Pitanje je što činimo kako bismo sačuvali prirodu i bogatstvo koje nam je darovano? Razmišljamo li o svijetu koji nas okružuje? Živi li u nama ekološka svijest?
Odgovore na mnoga pitanja kojih ovog trenutka niste ni svjesni, pronaći ćete na seminaru Eko duhovnost.
Sv. Ignacije i ekologija
Tradicija sv. Ignacija u ekološkoj perspektivi zahtijeva kritičku svijest o okolišu u našem svakodnevnom životu. Ona nas vodi od osjećaja majčinskog upravljanja Zemljom prema još dubljoj povezanosti s obzirom na poredak stvaranja. Uključeni smo u odnos s utjelovljenim Bogom, pa se stoga moramo vidjeti kao srodnici sa svim stvorenim, biološki i duhovno.
„Kad se velike teme kršćanske teologije, poput zavjeta i utjelovljenja, dovedu u naše suvremeno razumijevanje ekologije s kritičkim stavom, ali koji uvažava ljepotu i dubinu obje discipline, one podižu našu ekološku viziju s pukog materijalizma na viziju pomirenja, ponovnog stvaranja i, u konačnici, uskrsnuća.” Joseph Carver SJ
„Budući da su sva bića međusobno povezana, svako se mora njegovati s divljenjem i poštovanjem, jer svi smo mi kao stvorena bića ovisni jedni o drugima.” (Laudato sí 42)
Broj mjesta je ograničen, a za sve dodatne informacije, slobodno se javite: [email protected]
Prijavite se na naš newsletter i svaki tjedan primajte najvažnije i najzanimljivije tekstove na svoju e-mail adresu! Prijaviti se možete ovdje.
