Današnja sveta zaštitnica talijanska je redovnica Francesca Saverio Cabrini, „Mamma Cabrini“ ili „Mother Cabrini“, prva američka građanka koja je proglašena sveticom.
Naročitu brigu vodila je o zatvorenicima, među kojima je bila posebno omiljena
Rodila se 15. srpnja 1850. u talijanskom gradiću Sant’Angelo Lodigiano, kao deseto dijete pobožne seljačke obitelji koja se bavila uzgojem trešanja.
Sa sedam godina primila je svetu potvrdu i taj je događaj smatrala prekretnicom u svom životu:
»U trenutku mazanja svetim uljem sam osjetila nešto što nikada neću moći izreći. Mislila sam da više nisam na zemlji, toliko mi je srce bilo ispunjeno čistom radošću. Ne znam izreći, što sam osjetila, ali znam da je to bio Duh Sveti.«
Pokušala se zarediti sa 18 godina, ali zbog krhkog zdravlja nije uspjela. Završila je, 1868. godine, učiteljsku školu koju su vodile Kćeri Presvetog Srca Isusova. Od 1874. godine radila je kao nadstojnica i učiteljica u djevojačkoj školi sirotišta „Kuća providnosti” u Codognu. Redovničke zavjete položila je 1877. godine, a 1880. osnovala je Družbu sestara Misionarki Presvetog Srca Isusova, posvećenu brizi za siromašnu djecu u školama i bolnicama. Ubrzo je Družba otvorila kuće i u Milanu i Rimu.
„Majka“ talijanskih iseljenika
Željela je djelovati kao misionarka u Kini, ali na prijedlog pape Lava XIII. otišla je u Ameriku s još šest sestara. Stigle su u New York u proljeće 1889. godine, a Francesca je ubrzo postala majkom talijanskih iseljenika. Bez predaha je osnivala bolnice, škole, učeničke domove i ubožnice u najvećim američkim gradovima: New Yorku, Chicagu, New Orleansu, Los Angelesu i mnogim drugim naseljima, a njezina se djelatnost proširila i na Latinsku Ameriku i Europu. Zdušno je pomagala ne samo Talijanima u Americi nego i svim ostalim nevoljnicima.
Znala je satima probdjeti na koljenima pred Presvetim Sakramentom u razmatranjima o milostima Srca Isusova
Naročitu brigu vodila je o zatvorenicima, među kojima je bila posebno omiljena. Oni su u Chicagu sestrama Mamme Cabrini kupili konja i kola, a u njujorškom Sing Singu posvetili su joj posebnu knjigu sa svojim potpisima. Slala je svoje sestre i na vrele plantaže američkog Juga i u hladne rudnike američkog Sjevera. U njezinim školama jednaka pažnja posvećivana je vjeronauku kao i prirodnim znanostima, ali i razvoju sporta. U slobodno se vrijeme zabavljala, smijala i kartala sa svojim sestrama.
Pripisuju joj se mnoga čudesa
Znala je satima probdjeti na koljenima pred Presvetim Sakramentom u razmatranjima o milostima Srca Isusova, kojem je posvetila svoje kongregaciju. Američkom državljankom postala je 1909. godine. U trenutku Francescine smrti njezina družba brojala je više od dvije tisuće sestara u 70 kuća. Preminula je na današnji dan, 22. prosinca 1917., u Chicagu. Pripisuju joj se mnoga čudesa. Prva je građanka Sjedinjenih Američkih Država koja je proglašena svetom. Blaženom ju je, 1938. godine, proglasio papa Pio XI., a svetom 1946. papa Pio XII. Zaštitnica je iseljenika, useljenika, siročadi, upravitelja bolnica i bolesnika od malarije. Njezino ime nose mnoga učilišta, ustanove, bolnice, župe, crkve i kapele širom svijeta, naročito u Americi.
Izvor: Župa svetog Nikole biskupa, Jastrebarsko
Priredio Danijel Katanović; Book.hr
Prijavite se na naš newsletter i svaki tjedan primajte najvažnije i najzanimljivije tekstove na svoju e-mail adresu! Prijaviti se možete ovdje.
