Danas slavimo svetu Luciju, djevicu i mučenicu iz Sirakuze na Siciliji.
Njezino ime znači „svijetla“ i na neki način naviješta veliko svjetlo božićne noći
Prema predaji rodila se je oko 283. godine u Sirakuzi. Zbog ozdravljenja majke zavjetovala se je na djevičanstvo, a svoj miraz razdijelila je siromasima. Njezin nesuđeni muž prijavio ju je poganskim vlastima zato što je bila kršćanka. Za cara Dioklecijana mučena je i, prema predaji, pogubljena 304. godine u Sirakuzi. Kasnije legende tvrde da su ju prije smaknuća oslijepili, a prema nekima si je sama iskopala oči kako bi od sebe odvratila poganskog zaručnika. Neke pak legende tvrde da joj se vid vratio prije smrti. Zbog toga se u likovnoj umjetnosti najčešće prikazuje s očima na tanjuru ili pladnju.
U srednjem vijeku njezin je današnji blagdan bio dan primirja i sklapanja ugovora
U srednjem vijeku njezin je današnji blagdan bio dan primirja i sklapanja ugovora. Legenda prenosi da je svetica rekla sljedeće: „Kad čisto živim, tijelo je moje stan Duha Svetoga“. Poganskom mučitelju također je rekla: „Ako mi na silu oduzmeš čistoću, moja duša neće biti oskvrnjena, nego ću na nebu imati dvostruku krunu. Grijeh je samo ono što čovjek učini slobodnom voljom“. Krvnik ju je probo mačem. Njezino ime znači „svijetla“ i na neki način naviješta veliko svjetlo božićne noći.
Uz njezin lik vezuju se razne legende i običaji u sjevernoj i istočnoj Europi. Na današnji dan u nekim se hrvatskim krajevima sije pšenica da bi proklijala i zazelenila se o Božiću. U Sirakuzi se nalazi glasovita bazilika svete Lucije, odredište mnogih pobožnih hodočasnika.
Rimski kanon ili prva euharistijska molitva spominje Luciju poslije pretvorbe, a ušla je i u Litanije svih svetih. Kod nas se osobito štuje u Dubrovniku, gdje ima oltar u crkvi svetoga Vlaha. Zazivaju je kod sljepoće, očnih bolesti, epidemija, grlobolje i krvarenja, a zaštitnica je mučenika, slabovidnih osoba, slijepaca, pisaca, staklara, seljaka, težaka, sedlara, trgovaca, te mnogih naselja, župa, crkava i kapela diljem svijeta i hrvatskih krajeva.
Izvor: Župa svetog Nikole biskupa, Jastrebarsko
Priredio Danijel Katanović; Book.hr
Uključite se u našu Viber zajednicu.
Prijavite se na naš newsletter i svaki tjedan primajte najvažnije i najzanimljivije tekstove na svoju e-mail adresu! Prijaviti se možete ovdje.
