IMENDANI
Oton, Višnja, Ostoja
ČITANJA:
Am 9,11-15; Ps 85,9.11-14; Mt 9,14-17
Prvo čitanje
Am 9, 11-15
Okrenut ću sudbinu naroda moga, i posadit ću ih u zemlju njihovu.
Čitanje Knjige proroka Amosa
Ovo govori Gospodin:
U dan ću onaj podići ruševnu kolibu Davidovu
zatvorit joj pukotine, podići je iz ruševina,
opet je sazidati ko u stara vremena,
da osvoje ostatak Edoma i svih naroda
nad kojima je zazvano ime moje —
riječ je Gospodina Boga, tvorca svega toga.
»Evo dolaze dani
— riječ je Gospodnja —
kada će orač stizat žeteoca,
mastilac grožđa sijača,
kad će planine procuriti mladim vinom
i svi se bregovi prelijevati njime.
Okrenut ću sudbinu naroda moga Izraela,
obnovit će gradove srušene i živjeti u njima,
zasaditi vrtove i jesti njihov plod,
saditi vinograde i vino im piti,
posadit ću ih u zemlju njihovu,
i nikad se više neće iščupati
iz zemlje koju im dadoh« —
veli Gospodin, Bog tvoj.
Riječ Gospodnja.
Otpjevni psalam
Ps 85, 9. 11-14
Pripjev: Gospodin obećava mir narodu svomu.
Da poslušam što mi to Gospodin govori:
Gospodin obećava mir
narodu svomu, vjernima svojim,
onima koji mu se svim srcem vrate.
Ljubav će se i Vjernost sastati,
Pravda i Mir zagrliti.
Vjernost će nicat iz zemlje,
Pravda će gledat s nebesa.
Gospodin će dati sreću,
i zemlja naša urod svoj.
Pravda će stupati pred njim,
a Mir tragom stopa njegovih.
Evanđelje
Mt 9, 14-17
Mogu li svatovi tugovati dok je s njima zaručnik?
Čitanje svetog Evanđelja po Mateju
U ono vrijeme: Pristupe Isusu Ivanovi učenici govoreći: »Zašto mi i farizeji postimo, a učenici tvoji ne poste?« Nato im Isus reče: »Mogu li svatovi tugovati dok je s njima zaručnik? Doći će već dani kad će im se ugrabiti zaručnik, i tada će postiti!«
»A nitko ne stavlja krpe od sirova sukna na staro odijelo, jer zakrpa vuče s odijela pa nastane još veća rupa.«
»I ne ulijeva se novo vino u stare mješine. Inače se mješine proderu, vino prolije, a mješine propadnu. Nego, novo se vino ulijeva u nove mješine pa se oboje sačuva.«
Riječ Gospodnja.
Komentar
»Pristupe Isusu Ivanovi učenici govoreći: „Zašto mi i farizeji postimo?”
Što se krilo iza ovoga pitanja koje su postavili Ivanovi učenici i farizeji? Jesu li oni znali zašto poste? Je li njihov post imao cilj, namjenu, svrhu; čemu je njima služio post? Zašto su se pokolebali kad su vidjeli da drugi ne poste? Jesu li samo mrmljali zbog posta? Svaki ozbiljan radnik na njivi Božjoj zna da bez posta neće uspjeti ništa, zna da bez posta ulazi u velik rizik, zna da je Isus rekao: „Kad postite…”; zna da nije rekao: „Ako budete htjeli, ako vam se da itd.”
Ima li naš post cilj? Ima li naš post svrhu? Ima li naš post namjenu? Nekako se čini da danas ima mnogo postitelja, ali malo onih koji poste s ciljem, svrhom, namjenom. Jesmo li mi ikad ozbiljno postavili ovo pitanje Isusu? Odnosno jesmo li postavili pitanje što Sveto pismo kaže o postu i o tome kako postiti uspješno? Možemo li zaista od Mojsija, Ilije, Danijela, Isusa, apostola, svetaca naučiti kako uspješno postiti?
Gledajući stari savez, možemo primijetiti da je oganj s neba padao samo na žrtve…
Molitva
Gospodine, možemo mi činiti mnogo toga, ali ako to nije na frekvenciji tvoje riječi i onako kako si ti to zamislio, to nema nekog velikog efekta. Zato te molimo, Gospodine, da na našu žrtvu oganj padne. Amen.
