Današnji je zaštitnik sveti Ludger iz Utrechta, frizijski i saski misionar, osnivač opatije Werden i biskup Münstera. Rođen je oko 742. u Zuilenu kod Utrechta (središnja Nizozemska), kao sin bogatih plemića, frizijskih kršćana. Mnoge podatke o njemu znamo zahvaljujući njegovu biografu, svetom Altfridu iz Hildesheima, koji je na molbu redovnika iz Werdena sastavio njegov životopis. U mladim godinama Ludger je dospio u benediktinsku samostansku školu svetog Martina u Utrechtu, kojom je upravljao sveti Grgur, biskup Utrechta. Slušao je mnogo o misijskoj djelatnosti svetoga biskupa Willibrorda, a kao jedanaestogodišnji dječak susreo je (753. godine) slavnog apostola Njemačke, svetog Bonifacija, koji ga je oduševio svojim propovijedanjem.
U društvu učenih ljudi zavolio je znanost i književnost, a školovao se je i kod glasovitog Alcuina u Yorku (Engleska), gdje je postao đakon. Vratio se 773. u Nizozemsku, djelovao kao misionar među poganskim Sasima i predavao u katedralnoj školi u Utrechtu. Zaređen je za svećenika 777. u Kölnu, a potom sedam godina djelovao u Dokkumu, mjestu Bonifacijeva mučeništva. Tada su Sasi protjerali sve svećenike i spalili crkve. Od 785. do 787. boravio je kao hodočasnik na jugu, sastao se u Rimu s papom Hadrijanom I. i živio kao benediktinski monah u Monte Cassinu, gdje se upoznao i s Karlom Velikim.
Pripisuju mu se mnoga obraćenja, proročanstva i čudesa
Duhovno izgrađen, vratio se na Sjever i nastavio s misijskim radom. Naročito se posvetio širenju radosne vijesti u saskom narodu, podizao crkve, samostane i kapele, postavljao svećenike i sijao sjeme Božje riječi. Njegov ideal bila je evanđeoska, apostolska savršenost, a u svojem neumornom djelovanju odlikovao se skromnošću, mudrošću i umjerenošću, prijateljstvom, ljubavlju i dobrotom. Pripisuju mu se mnoga obraćenja, proročanstva i čudesa. Središte njegove djelatnosti postao je grad Münster u Vestfaliji. Postao je 805. na zahtjev Karla Velikog prvi biskup Münstera. Preminuo je na današnji dan, 26. ožujka 809., u Billerbecku (okrug Coesfeld) nedaleko od Münstera, za vrijeme hodočašća, „bolesna tijela, ali jak po svojoj žarkoj ljubavi“. Po vlastitoj želji pokopan je u Werdenu kod Essena, gdje je 800. podigao benediktinsku opatiju. Odmah nakon smrti počeli su ga štovati kao sveca, a posvećena su mu mnoga naselja, biskupije, župe i crkve, naročito u Njemačkoj, Nizozemskoj i Sjevernoj Americi.
Izvor: Župa svetog Nikole biskupa, Jastrebarsko
Priredio Danijel Katanović; Book.hr