Danas zajedno sa Zadranima slavimo svetog Donata, zadarskog biskupa i diplomata. Rodio se je u drugoj polovini VIII. stoljeća, prema predaji u Zadru, premda neki smatraju da je bio Irac. Spominje se u franačkim analima iz 805. kao izaslanik dalmatinskih gradova kod Karla Velikog u Thionvilleu. Posredovao je pri mirenju Franaka s Bizantom (Aachenski mir, 812.). Pripisuje mu se gradnja zadarske crkve, rotonde (najprije Presvetog Trojstva, poslije svetog Donata), sagrađene početkom IX. stoljeća. Sačuvan je mramorni kovčeg s Donatovim zavjetnim napisom za relikvije srijemske mučenice svete Anastazije (Stošije). Prema predaji, te je relikvije Donat donio iz Carigrada, kada je s mletačkim duždem Beatom u ime Karla Velikog, 804. godine, pregovarao s bizantskim carem Nikeforom o razgraničenju između Bizanta i hrvatskoga kneževskog područja u Dalmaciji. Sveti Donat svetičine je kosti prenio u Zadar i pohranio ih u tadašnjoj katedrali svetog Petra, koja je poslije posvećena svetoj Stošiji.
Zaštitnik Zadra
Neki smatraju da je u Bizantu na dar dobio i relikvije svetog mučenika Krševana. Preminuo je oko 811. godine, a pokopan je u veličanstvenoj crkvi Presvetog Trojstva, koju je obnovio i koja je u XV. stoljeću po njemu i dobila ime. Nakon provale Francuza u Zadar, 1809., kosti svetog Donata prenesene su u katedralu svete Stošije, gdje se i danas nalaze. Sveti Donat zaštitnik je Zadra.
Izvor: Župa svetog Nikole biskupa, Jastrebarsko
Priredio Danijel Katanović; Book.hr
