Današnji je sveti zaštitnik Atanazije Veliki, biskup Aleksandrije i crkveni naučitelj. Rodio se je u Aleksandriji oko 298. godine, za progona kršćana. Jedan je od velikana ranoga kršćanstva, prozvan „ocem pravovjerja“ i „stupom Crkve“. Zanesen kršćanskim asketskim idealima, u mladosti je bio učenik pustinjaka – svetog Antuna Velikog. Studirao je filozofiju i teologiju u Aleksandriji. Bio je đakon, tajnik i učenik aleksandrijskog biskupa Aleksandra. Kao đakon sudjelovao je 325. godine na saboru u Niceji, a od 328. bio je aleksandrijski biskup. Vjernici su ga primili s oduševljenjem kao „vjerodostojnog kršćanina, asketu i pravog biskupa“.
Za Krista i njegov pravovjerni nauk bio je spreman položiti i vlastiti život
Bio je protivnik krivovjernih arijanaca, koji su nijekali Kristovo božanstvo. Proganjan je cijeli život i pet puta protjeran iz svoje biskupije (u Trier, Rim i egipatsku pustinju). Za Krista i njegov pravovjerni nauk bio je spreman položiti i vlastiti život. Ostavio je mnoštvo djela: apologetskih („Protiv pogana“, „O utjelovljenju“), dogmatskih i povijesno-asketskih, uglavnom u obranu nicejskog vjerovanja i protiv arijanstva, spise s tumačenjima Svetog pisma i brojne poslanice. Napisao je i životopis svetog Antuna Pustinjaka. Preminuo je na današnji dan, 2. svibnja 373. u Aleksandriji. Crkvenim naučiteljem proglasio ga je 1568. papa Pio V.
Izvor: Župa svetog Nikole biskupa, Jastrebarsko
Priredio Danijel Katanović; Book.hr
