Foto: Shutterstock
U petak, 25. ožujka, tijekom obreda pokore koji će predvoditi u 17 sati u bazilici svetoga Petra, papa Franjo će posvetiti Rusiju i Ukrajinu Bezgrješnom Srcu Marijinu. Taj će čin, istoga dana u Fatimi, kao Papin izaslanik učiniti kardinal Konrad Krajewski, papinski milostinjar – izvijestio je ravnatelj Tiskovnoga ureda Svete Stolice Matteo Bruni, a prenosi Vatican News. Za tu posvetu izabrana je svetkovina Navještenja Gospodinova.
Gospa je, ukazavši se 13. srpnja 1917. godine u Fatimi, zatražila posvetu Rusije njezinom Bezgrješnom Srcu, rekavši da će, ako taj zahtjev ne bude prihvaćen, Rusija širiti svijetom svoje pogrješke, promičući ratove i progone Crkve. Dobri će – dodala je – biti stavljeni na muke, Sveti će Otac mnogo trpjeti, razni će narodi biti uništeni.
“Vidjeli ste pakao, kamo idu duše jadnih grješnika. Kako bi ih spasio, Bog želi uspostaviti pobožnost prema mom Bezgrješnom Srcu. Ako se učini što vam kažem, mnoge će duše biti spašene i vladat će mir. Rat ide svome kraju, ali ako ljudi ne prestanu vrijeđati Boga, još gori će izbiti za vrijeme pontifikata Pija XI. Kada ugledate noć osvijetljenu nepoznatim svjetlom, znajte da je ovo velik Božji znak kojim najavljuje kaznu za zlodjela čovječanstva, u obliku rata, gladi i progona Crkve te Svetoga Oca. Kako bih to spriječila, tražit ću posvećivanje Rusije svome Bezgrješnom Srcu i iskupljeničku pričest tijekom pet prvih subota u mjesecu. Ako se moji zahtjevi ispune, Rusija će se preobratiti i vladat će mir; ako ne, ona će širiti svoje zablude širom svijeta, uzrokujući ratove i progone Crkve. Dobri će biti mučeni, Sveti Otac će mnogo patiti, različite nacije bit će uništene. Na kraju, moje Bezgrješno srce će pobijediti. Sveti Otac posvetit će mi Rusiju, koja će se obratiti te će svijetu biti darovano razdoblje mira.”
Posvete Bezgrješnom Srcu Marijinu
Nakon fatimskih ukazanja više je puta izvršen čin posvete Bezgrješnomu Srcu Marijinu: Pio XII: je 31. listopada 1942. godine posvetio cijeli svijet, a 7. srpnja 1952. posvetio je narode Rusije Bezgrješnom Srcu Marijinu u apostolskom pismu Sacro vergente anno: „Kao što smo prije nekoliko godina cijeli svijet posvetili Bezgrješnom Srcu Djevice Majke Božje, tako sada, na najposebniji način, posvećujemo sve narode Rusije istom Bezgrješnom Srcu“.
Pavao VI. je 21. studenog 1964. godine obnovio posvetu Rusije Bezgrješnom Srcu, u prisutnosti otaca Drugoga vatikanskog sabora. Papa Ivan Pavao II. je sastavio molitvu za ono što je nazvao „Činom pouzdanja“ koji se slavio u bazilici Svete Marije Velike (Santa Maria Maggiore) 7. lipnja 1981. godine, na svetkovinu Duhova.
Zatim, kako bi potpunije odgovorio na zahtjeve Gospe, želio je tijekom Svete godine otkupljenja jasno očitovati čin pouzdanja od 7. lipnja 1981., ponovljen u Fatimi 13. svibnja 1982. godine. U spomen na Fiat koji je Marija izrekla u trenutku Navještenja, Ivan Pavao II. je 25. ožjuka 1984., na Trgu svetoga Petra, Bezgrješnom Srcu Marijinu posvetio sve narode.
U lipnju 2000. godine Sveta Stolica je otkrila treći dio fatimske tajne, a tadašnji nadbiskup Tarcisio Bertone, tajnik Zbora za nauk vjere, istaknuo je da je sestra Lucija u jednom pismu iz 1989. godine osobno potvrdila da takav svečani i opći čin posvete odgovara onomu što je željela Gospa. Da, učinjeno je tako kako je Naša Gospa tražila, 25. ožujka 1984. godine – potvrdila je sestra Lucija.
Prijavite se na naš newsletter i svaki tjedan primajte najvažnije i najzanimljivije tekstove na svoju e-mail adresu! Prijaviti se možete ovdje.
