Sveta Margareta Ugarska – roditelji su je posvetili Bogu u znak zahvalnosti za slobodu svoje zemlje Rođena je u hrvatskom gradu Klisu kao deveto od desetoro djece ugarsko-hrvatskog kralja Béle IV. i kraljice Marije Laskaris, koji su se u Hrvatsku sklonili pred mongolskom najezdom. Roditelji su se zavjetovali da će Margaretu u znak zahvalnosti za slobodu svoje zemlje posvetiti dragom Bogu...

Današnja sveta zaštitnica, Margareta Ugarska, kraljevna i dominikanska redovnica, dosta je vezana i s hrvatskom poviješću. Rođena je 27. siječnja 1242. u hrvatskom gradu Klisu, kao deveto od desetoro djece ugarsko-hrvatskog kralja Béle IV. i kraljice Marije Laskaris, koji su se u Hrvatsku sklonili pred mongolskom najezdom. Roditelji su se zavjetovali da će Margaretu u znak zahvalnosti za slobodu svoje zemlje posvetiti dragom Bogu. Tako je već 1245. godine, prije četvrte godine, povjerena odgoju dominikanki u mađarskom gradu Veszprému. U dvanaestoj godini položila je redovničke zavjete u Budimu, u samostanu što ga je na Zečjem otoku usred Dunava za nju dao sagraditi njezin otac.

Mističarka, mirotvorka i pokornica

Kada je odrasla, imala je nekoliko ponuda za udaju uz očevu privolu i papinsko odobrenje, ali nije željela napustiti samostan. Potpuno se posvetila Kristu, asketskom životu, služenju bolesnicima i djelima milosrđa. Na glasu kao mističarka, mirotvorka i pokornica, na svakom koraku iskazivala je blagost i skromnost. Isticala se ustrajnom molitvom, strogom pokorom, ljubavlju prema euharistijskom otajstvu i Otkupiteljevoj muci te pobožnošću prema Duhu Svetome i Blaženoj Djevici Mariji.

Odmah nakon smrti vjernici su je počeli štovati kao sveticu

Svoj život prikazala je kao žrtvu za oslobođenje svoga naroda i očevog kraljevstva od agresora s Istoka. Preminula je na današnji dan, 18. siječnja 1271., u dominikanskom samostanu na dunavskom otoku Margit-sziget usred Budimpešte, koji je po njoj i nazvan. Pripisuju joj se mnoga čudesa i odmah nakon smrti vjernici su je počeli štovati kao sveticu, a njezin grob postao je mjestom pohoda brojnih hodočasnika. Blaženom ju je 1789. proglasio papa Pio VI., a svetom 1943. papa Pio XII. Ne zaboravimo da je sveta Margareta bila i hrvatska princeza, te da je njezin otac Béla IV. u znak zahvalnosti zbog pružanja utočišta i pomoći dok je bježao pred Tatarima, dodijelio povlasticu slobodnog kraljevskoga grada zagrebačkom Gradecu, Samoboru, Križevcima i Jastrebarskom.

Izvor: Župa svetog Nikole biskupa, Jastrebarsko

Priredio Danijel Katanović; Book.hr