Sveta Janja Praška – odrekla se bogatstva i posvetila brizi za siromašne i bolesne Otac ju je želio udati za nekog od moćnih europskih vladara, no ona se tome protivila. Odrasla je i razvila se u snažnu osobu, a u srcu je osjetila želju da krene Kristovim putem...

Danas slavimo svetu Janju ili Agnezu Prašku, srednjovjekovnu češku kraljevnu koja je život posvetila dobročinstvima i širenju Radosne vijesti. Rođena je 20. siječnja 1211. u Pragu, kao najmlađa kći češkoga kralja Přemysla I. Otakara i kraljice Konstance, sestre mađarskoga kralja Andrije II. Otac ju je još kao trogodišnju djevojčicu zaručio za Boleslava, sina šleskoga vojvode Henrika Bradatog. Hedviga, majka njezina zaručnika, povjerila je djevojčicu redovnicama cistercitkinjama u šleskom samostanu Trzebnica (Trebnitz), koje su joj omogućile kršćanski odgoj. Kad je njezin zaručnik smrtno stradao u lovu, šestogodišnju Janju vratili su u Prag.

Raskošne haljine zamijenila je skromnom redovničkom odorom

Otac ju je želio udati za nekog od moćnih europskih vladara, no ona se tome protivila. Odrasla je i razvila se u snažnu osobu, a u srcu je osjetila želju da krene Kristovim putem. Kad joj je 1230. umro otac, papa Grgur IX. oslobodio ju je svih mogućih ženidbenih obveza, a ona je svoje raskošne haljine zamijenila skromnom redovničkom odorom i nastanila se u jednoj od najsiromašnijih praških četvrti.

Posvetila se brizi za siromahe, prognanike i bolesnike (među njima i gubavce) i zamolila svoga brata, kralja Vjenceslava, da u Pragu sagradi bolnicu, crkvu i samostan za franjevce. Franjevci su je povezali sa svetom Klarom, a Klara je tako zavoljela češku princezu da ju je nazivala „polovicom svoje duše“, i kao podršku poslala joj svojih pet redovnica. Redovito su razmjenjivale pisma, od kojih su neka i sačuvana. Janja je u Pragu osnovala prvi samostan klarisa, stupila u njega na Duhove 1234., postala njegovom poglavaricom i u njemu provela ostatak života. Uz franjevce i klarise, u Pragu su se gradile bolnice, sirotišta i svratišta, nastala je cijela gradska četvrt s trima crkvama, a sveta Janja bila je duša toga izvanrednog apostolskog i socijalnog podviga.

Bila je poznata i po čudesnim ozdravljenjima, proročanstvima, vizijama i ekstazama. Franjevački pokret širio se iz Praga po cijeloj Češkoj i Poljskoj, te su osnovani mnogi muški i ženski samostani. Kad je procvao dobro organizirani redovnički život, Janja je živjela u skrovitosti. Preminula je u Pragu, 6. ožujka 1282. Njezin grob ponovno je otkriven 1930. u staroj praškoj crkvi svetog Jakoba. Blaženom ju je 1874. proglasio papa Pio IX., a svetom 1989. papa Ivan Pavao II.

Izvor: Župa svetog Nikole biskupa, Jastrebarsko

Priredio Danijel Katanović; Book.hr