Foto: Shutterstock
I Bog je umro,
Zašto se nadam
Da umrijeti neću ja?
Živjet ću samo,
Ako umrem sebi,
Ako se odreknem svakoga zla!
Tijelo je slabo
I sasvim sigurno
Potrošit će se na putu tome,
Znam da ni dana,
Minute, sekunde,
Ne mogu dodati životu svome!
I, što sada?
U čemu je nada?
Kako da čovjek sretan bude?
Nevjerojatno, ali baš u smrti,
U činjenici da sâm Bog
Umro je da bi spasio ljude!
Kolika ljubav, kolika hrabrost,
U činu smrti – beskrajna radost!
U predanju života svoga za druge,
Uništena je smrt, sve krivice i tuge!
Znam da cijeli život moj,
Bljesak je tek u noći,
I nemam ništa, osim nade,
Da ćeš po mene doći! ❤
Slavica Cvitanušić; Book.hr
Prijavite se na naš newsletter i svaki tjedan primajte najvažnije i najzanimljivije tekstove na svoju e-mail adresu! Prijaviti se možete ovdje.
