Uključite se u našu Viber zajednicu.

Foto: SpeedKingz, Shutterstock

Ellen je sjela na klupu i čekala da dođe njezina prijateljica Veronika. Već je prošlo 25 minuta i bila je pomalo ljuta i frustrirana. To nije prvi put da Veronika kasni. Uvijek se ponavlja isto: zakasni pola sata, ali umjesto da se ispriča, samo se nasmije i kaže da je imala previše posla.

Ellen je zamjerila Veronici njezinu lakomislenost i nemarnost. Tih dvadeset minuta bilo joj je dragocjeno, ali nije znala kako da joj to kaže. Nikada joj još nije rekla da joj njezino ponašanje smeta. Uvijek bi samo šutjela i potisnula svoju ljutnju.

Sigurno vam Ellenina priča zvuči poznato. Nekad se oni koje volimo, a pogotovo kolege i šefovi, ponašaju na način da nas to vrijeđa i uznemiruje, ali ne znamo kako da im to kažemo. Takvi su razgovori neugodni jer pobuđuju snažne emocije i dovode do toga da se kažu i stvari zbog kojih kasnije požalimo.

Postoji način na koji možemo voditi takve teške razgovore a da ne upadnemo u generalizacije i optuživanja koja bi mogla narušiti postojeće odnose. Kada sljedeći put morate započeti neugodnu temu, držite se ovih četiriju koraka: 1. činjenice, 2. osjećaji, 3. očekivanja i 4. posljedice.

Držite se činjenica: „Kasniš već četvrti ili peti put“

Kada komu želite reći da vam njegovo ili njezino ponašanje smeta, držite se činjenica. Iznesite konkretne stvari i izbjegavajte poopćavanje (koje počinju riječima uvijek i nikada).

Umjesto da kažete: „Uvijek kasniš“, ili: „Nikada ne dođeš na vrijeme“, recite: „Posljednji mjesec zakasnio si pet puta na naš dogovor“, ili: „Kasniš četvrti ili peti put na susret sa mnom.“

Iznošenje činjenica pomoći će vam da se držite bitnoga i izbjegnete nepravedno osuđivanje.

Recite im kako se osjećate zbog njihova ponašanja: „Smeta mi kada ne dođeš na vrijeme“

Potom morate reći toj osobi kako se osjećate zbog njezina ponašanja. Možete reći da ste zbog toga povrijeđeni ili da ste uvrijeđeni i ljuti. Bitno je da započnete rečenicu s „ja“, a ne s „ti“.

Na primjer: „Smeta mi kada ne dođeš na vrijeme“, ili: „Smeta mi kad se ne držiš dogovorenog vremena.“

Izrazite svoja očekivanja: „Molim te, javi mi ako ćeš zakasniti“

Sljedeći je korak da priopćite toj osobi svoja očekivanja – koje konkretne promjene očekujete od nje. U slučaju stalna kašnjenja, možete reći: „Molim te, sljedeći put dođi na vrijeme,“, ili: „Molim te, javi mi ako ćeš zakasniti.“ Budite realni i tražite samo ono što ta osoba može učiniti.

Izjave poput: „Ne želim da više ikada zakasniš“, ili: „Sljedeći put ćeš ti čekati mene“, nisu baš dobre. Nitko ne može obećati da nikada neće zakasniti, to nije realističan zahtjev. A ona druga rečenica zvuči kao da se želimo osvetiti.

Iznesite koje su posljedice neodgovorna ponašanja: „Ubuduće ću čekati samo pet minuta i onda otići“

Na kraju iznesite posljedice takva neodgovorna ponašanja, što će se dogoditi ako se ta osoba ne promijeni. To nije prijetnja. To je samo obavijest. Na primjer, ako osoba stalno kasni, recite da ćete ubuduće čekati samo pet minuta i onda otići.

Rezime

Dakle umjesto da šutke podnosi Veronicino kašnjenje i kasnije možda svejedno eksplodira, Ellen je mogla reći nešto poput:

„Veronico, ovo je peti put da se nalazimo ove godine, a ti već četvrti put kasniš pola sata.“ (ČINJENICA)

„Ljutim se kada zakasniš i ponašaš se kao da to nije ništa. Osjećam se nepoštovano.“ (OSJEĆAJ)

„Molim te, organiziraj se tako da sljedeći put dođeš na vrijeme.“ (OČEKIVANJE)

„Sljedeći put ću čekati samo pet minuta i onda otići.“ (POSLJEDICA)

Autor: Zuzanna Górska–Kanabus (Aleteia.org)

Prijevod: Josip Sinjeri (Book.hr) , odabrala A. P.

Preporučujemo knjigu „Interpersonalna inteligencija“ autorâ dr. Dhariusa Danielsa možete nabaviti putem webshopa naše Biblioteke Figulus ovdje.