Foto: Screenshot
Fra Josip Marcelić, redovnik i svećenik Provincije franjevaca trećoredaca glagoljaša iz samostana sv. Josipa u Splitu, umirovljeni docent pri Katedri povijesti kršćanske literature i kršćanskoga nauka na Katoličkomu bogoslovnom fakultetu u Splitu, nakon kratke bolesti i nemoći preminuo je u subotu, 20. siječnja u kliničkom bolničkom centru na Križinama u Splitu, u 89. godini života, 71. godini redovništva i 65. godini svećeničke službe.
Fra Josip Marcelić, krsnim imenom Ivan, rođen je u Preku na otoku Ugljanu 31. prosinca 1929. Osnovnu školu završio je u rodnome mjestu, a klasičnu gimnaziju u Splitu 1948. Filozofsko-teološki studij završio je na Visokoj teološkoj školi u Splitu 1954. Za svećenika je zaređen 1953. također u Splitu. Na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu je diplomirao (1956.) i magistrirao (1957.) Na Papinskom lateranskom sveučilištu u Rimu doktorirao je dogmatsku teologiju (1966.), magistrirao iz filozofije (1967.) te se specijalizirao iz moralne teologije (Accademia Alfonsiana, 1969.-1971.) Doktorska disertacija Ecclesia Sponsa apud S. Ambrosium objavljena mu je 1967. u Rimu.
Poslije pastoralnog djelovanja u Zagrebu i Zadru predavao je dogmatske i druge predmete na Visokoj bogoslovnoj školi u Zadru (1959.-1964.). Od 1971. do 2000. predavao je različite teološke predmete na Teologiji u Splitu (od 1999. KBF u Splitu) i na Institutu za teološku kulturu laika (kasnije Teološko-katehetski institut) pri istoj Teologiji. Predavao je također na Teološko-katehetskom institutu u Dubrovniku i na Vrhbosanskoj visokoj teološkoj školi (dok je bila u Bolu, na Braču 1994./95.).
Na Teologiji u Splitu bio je rektor (1982.-1986.; 1990-1992.), vršitelj dužnosti rektora i prorektora te više puta član Užega vijeća. Više je godina bio član Vijeća za nauk vjere pri Biskupskoj konferenciji Jugoslavije te nekoliko godina i njegov tajnik.
Sudionik katoličke karizmatske obnove; proučavao Turinsko platno
Objavio je velik broj radova u našim teološkim i stručnim časopisima i zbornicima, napisao desetak knjiga te, kao animator i sudionik katoličke karizmatske obnove u nas, za niz Duh i voda – Biblioteka djela Obnove u Duhu, koji je objavljivao u suradnji s don Božidarom Medvidom, preveo dvadesetak djela. Proučavao je Turinsko Platno, ukazanja Gospe Guadalupske i život Arškog župnik te je izdao knjige o tim temama: „Turinsko platno”, „Gospa Gudalupska – Aheropita”, „Arški župnik i nova evangelizacija”.
U svom je Redu bio generalni vijećnik i generalni povjerenik za Svjetovni treći red (1965.-1971.), više puta delegat na generalnom kapitulu, generalni vizitator, a u Provinciji provincijski vikar i provincijski vijećnik, član povjerenstva za redovnički život te gvardijan u Splitu.
Bio je aktivan sve do posljednjega dana
I poslije završetka djelovanja na KBF-u Splitu (2000.) ostao je vrlo aktivan u teološkom i pastoralnom radu kao pisac, prevoditelj, propovjednik, ispovjednik i duhovni savjetnik putem sudjelovanja u medijima i u svagdašnjim pastoralno-duhovnim susretima i razgovorima s mnogim ljudima, osobito onima kojima je bila potrebna utjeha, savjet i pomoć, u samostanu sv. Josipa u Splitu, sve do posljednjih dana svoga dugog i plodonosnog života.
U tom je razdoblju, otvarajući se suvremenim medijima, napisao i scenarije za nekoliko dokumentarnih filmova (Turinsko platno, Gospa Guadalupska, Arški župnik, Ivana Arška). Osjećajući nužnost javnog svjedočenja vjernika u suvremenom hrvatskom društvu, bio je jedan od inicijatora osnivanja, član Savjetodavnog vijeća i duhovnik Hrvatske udruge Benedikt u Splitu. Na njegov prijedlog udruga je ponijela naziv po svetom Benediktu, zaštitniku Europe. Svojim idejama i prijedlozima davao je značajan obol u radu udruge, posebno u duhovnim i vjerskim segmentima rada. Molitvom i blagoslovom pratio je sve aktivnosti udruge te je često kao duhovni vođa išao na hodočasničke izlete.
Brojni Splićani i drugi vjernici pamtit će ovog duhovnika i karizmatika, koji je ostavio neizmjeran trag na duhovni rast brojnih ljudi te bio pomoć i potpora mnogima u trenucima slabosti i nevolje.
Vrijeme pogreba fra Josipa Marcelića bit će naknadno objavljeno.
Fra Josipov tekst o Torinskom platnu možete čitati u idućem broju časopisa Book.
Izvor: Misija Slobodna Dalmacija; Book.hr
Priredila Martina Vidaković
