Prvoga dana svoga pohoda Egiptu, papa se susreo s predstavnicima egipatskih institucija, Diplomatskoga zbora i egipatskoga građanskog društva, podsjetivši da se ove godine slavi 70. obljetnica diplomatskih odnosa između Svete Stolice i Egipta.
Civilizacija se ne može graditi ako se ne odbacuje svaka ideologija zla i nasilja, te svako ekstremističko tumačenje – istaknuo je papa Franjo susrevši se danas poslijepodne s predstavnicima egipatskih institucija, Diplomatskoga zbora i egipatskoga građanskog društva. Papa je, osim toga, upozorio da se istinski razvoj mjeri prema brizi koja se posvećuje čovjeku, a veličina se svake nacije očituje u skrbi koju ona uistinu posvećuje najslabijima u društvu.
Isticanje važnosti Egipta u povijesti čovječanstva i za tradiciju Crkve
Ističući važnost Egipta u povijesti čovječanstva, te za tradiciju Crkve, Papa je podsjetio kako se u toj zemlji Bog oglasio, objavio je Mojsiju svoje ime, a na Sinaju je svojemu narodu i čitavom čovječanstvu povjerio Zapovijedi. Na egipatskom je tlu Sveta obitelj, Isus, Marija i Josip, naišla na gostoljubivost i pronašla utočište – napomenuo je Papa te dodao da i danas u toj zemlji nailaze na prihvat milijuni izbjeglica iz više zemalja, među kojima je istaknuo Sudan, Eritreju, Siriju i Irak, koje se nastoji integrirati u egipatsko društvo.
Zbog svoje povijesti i posebnoga zemljopisnog položaja, Egipat ima – kako je rekao Sveti Otac – nezamjenjivu ulogu na Bliskom istoku i u kontekstu zemalja koje traže rješenja za goruće i slojevite probleme. Pod tim mislim – kazao je papa Franjo – na slijepo i nečovječno nasilje uzrokovano različitim čimbenicima: bezosjećajnom željom za moći, trgovinom oružjem, teškim društvenim problemima, te vjerskim ekstremizmom koji sveto Božje ime rabi za nevjerojatna krvoprolića i nepravde. Osim brige da svim građanima zajamči kruh, slobodu i društvenu pravdu, zadaća je Egipta – prema Papinim riječima – ojačati i učvrstiti mir na cijelom tom zemljopisnom području, iako je na vlastitoj zemlji ranjen slijepim nasiljem.
Sjećanje na one koji su izgubili svoj život
Papa je pritom svoje misli upravio posebno svima onima koji su posljednjih godina dali svoj život za domovinu, te svima koje su pogodili atentati na koptske crkve, u prosincu prošle godine, i nedavno u Tanti i Aleksandriji. Njihovoj rodbini i cijelom Egiptu Papa je izrazio sućut, te Gospodinu upravio molitve za skoro ozdravljenje ranjenih.
Govoreći potom o razvoju, blagostanju i miru, koji su dobrâ kojih se nitko ne može odreći, i koji – kako je rekao Sveti Otac – zaslužuju svaku žrtvu, Papa je dodao da su to ciljevi koji zahtijevaju ozbiljan rad, i još više, bezuvjetno poštovanje neotuđivih ljudskih prava, kao što je jednakost svih građana, te sloboda vjere i izražavanja, bez ikakve razlike.
Istinski se razvoj mjeri prema brizi koja se posvećuje čovjeku
Kako bi se to postiglo potrebna je posebna pozornost prema ulozi žene, mladih, najsiromašnijih, i bolesnih. Istinski se razvoj, naime, mjeri prema brizi koja se posvećuje čovjeku, odnosno njegovu obrazovanju, zdravlju i dostojanstvu, a veličina se svake nacije očituje u skrbi koju ona uistinu posvećuje najslabijima u društvu: ženama, djeci, starijim osobama, bolesnima, invalidima, i manjinama, kako nijedna osoba i nijedna društvena skupina ne bi bila isključena ili ostavljena na rubu društva – istaknuo je Papa.
U odnosu na vrlo osjetljivo i slojevito stanje u svijetu, na „svjetski rat u dijelovima“, Papa je istaknuo da se ne može graditi civilizacija ako se ne odbacuje svaka ideologija zla i nasilja, te svako ekstremističko tumačenje koje želi poništiti drugoga i ukloniti različitosti manipulirajući i vrijeđajući Božje sveto ime. Dužnost je svih nas poučiti nove naraštaje da Boga, Stvoritelja neba i zemlje, ne trebaju štititi ljudi; štoviše On štiti ljude. On nikada ne želi smrt svoje djece, nego njihov život i sreću; On ne može tražiti, ni opravdati nasilje; štoviše, osjeća odbojnost i odbacuje ga. Pravi Bog poziva na bezuvjetnu ljubav, na besplatno praštanje, na milosrđe, na potpuno poštovanje svakog života, na bratstvo među njegovom djecom, vjernicima i nevjernicima.
Povijest ne prašta onima koji govore o pravednosti, a prakticiraju nepravdu
Naša je dužnost – dodao je Papa – zajedno istaknuti da povijest ne prašta onima koji govore o pravednosti, a prakticiraju nepravdu; ne prašta onima koji govore o jednakosti, a odbacuju drugačije od sebe. Povijest, naprotiv, poštuje graditelje mira koji se, hrabro i bez nasilja, bore za bolji svijet. Dužnost nam je razotkriti prodavače privida o drugom svijetu koji šire mržnju kako bi jednostavnim ljudima oteli njihov sadašnji život i njihovo pravo na dostojanstveni život – istaknuo je papa Franjo.
Sveti je Otac, među ostalim, podsjetio da se ove godine slavi 70. obljetnica diplomatskih odnosa između Svete Stolice i Egipta, koji su – kako je rekao – uvijek bili obilježeni prijateljstvom, poštovanjem i uzajamnom suradnjom, te poželio da ih taj njegov pohod još više ojača i učvrsti. Zazivajući potom mir za tu zemlju, Papa je istaknuo da je mir Božji dar, ali i trud ljudi. Mir je dobro koje valja graditi i štititi, poštujući načelo koje potvrđuje snagu zakona, a ne zakon snage – kazao je te zazvao mir i za cijelo to područje, a posebno za Palestinu i Izrael, Siriju, Libiju, Jemen, Irak, Južni Sudan, i za sve ljude dobre volje.
Osim svim egipatskim građanima, papa Franjo je na kraju uputio pozdrav braći kršćanima koji žive u toj zemlji, napominjući da su pokazali, i još uvijek pokazuju da se može zajedno živjeti, u uzajamnom poštovanju i iskrenom razgovoru, pronalazeći u razlikama vrelo bogatstva, a ne razlog za sukob.
Izvor: Vatikanski radio; Book.hr
